Energetska zajednica (EZ) uvela je sankcije Bosni i Hercegovini (BiH) zbog ozbiljnih i trajnih propusta u poštivanju pravila i direktiva te organizacije, potvrdio je u ponedjeljak (18. januar) direktor Sekretarijata EZ Janez Kopač, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Prema Odluci Ministarskog savjeta EZ, BiH neće učestvovati u odlučivanju o pitanjima budžeta i izvršenja u periodu od dvije godine, osim ako u međuvremenu otkloni predmetne povrede”, navodi se na zvaničnoj stranici Energetske zajednice, kontrolnog tijela Evropske unije.
Dodaju kako su Bosni i Hercegovini suspendovana određena prava prema Ugovoru o energetskoj zajednici i to zbog nepoštivanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.
Sankcije su usvojene na sjednici Ministarskog savjeta EZ 17. decembra, a bh. vlasti su nekoliko puta upozorene da bi se to moglo desiti.
Energetska zajednica je u izvještaju, objavljenom 30. novembra, navela da je protiv BiH pokrenuto osam postupaka zbog kršenja obaveza i zakona u gotovo svim sferama koje obuhvata sporazum o osnivanju Energetske zajednice.
Jedan od ključnih problema za EZ jeste što se nastavlja sa aktivnostima na izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, u vremenu kada zemlje Evropske unije nastoje da se odreknu energije čiji je izvor ugalj.
Blok 7 se finansira kreditom kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM), a Vlada Federacije BiH garantuje za kredit Elektroprivredi BiH, čiji je vlasnik. Garanciju je u novembru 2019. godine potpisala federalna ministrica finansija Jelka Miličević.
EZ je povela i prekršajni postupak i zbog činjenice da vlasti u BiH i dalje dopuštaju veću količinu sumpora u naftnim derivatima, kako bi se zaštitila proizvodnja u Rafineriji nafte Brod.
Pokrenut je i prekršajni postupak zbog neprenošenja Direktive o energetskoj efikasnosti.
U EZ upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema ni Zakon o gasu, niti ima državnog regulatora, koji bi mogao da kontroliše, između ostalog, i pitanje monopola.
Ministarski savjet EZ je najviše tijelo odlučivanja u tom regulatornom tijelu. Riječ je o instituciji koja predstavlja vlade zemalja potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.
Sankcije Ministarskog savjeta, izrečene prema nekoj državi, mogu podrazumijevati uskraćivanje prava glasa u toj organizaciji.
Znatno ozbiljnije sankcije može propisati Evropska Unija koja prilikom donošenja odluka uzima u obzir ispunjenost pravne regulative EU i mišljenje Energetske zajednice, kao instrumenta spoljne energetske politike EU.
Te sankcije mogu biti smanjenje ili potpuno obustavljanje finansiranje energetskih projekata, kao i obustavu otvaranja pregovaračkog poglavlja o energetici u procesu pristupanja EU.
Ključni cilj Evropske energetske zajednice jeste proširenje pravila i principa unutrašnjeg energetskog tržišta EU na zemlje Jugoistočne Evrope, Crnomorskog regiona i šire, na osnovu pravno obavezujućeg okvira.