Prije samo par dana šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Emanuel Salinas izjavio je da ovim tempom Bosna i Hercegovina ni za stotinu godina neće ispuniti evropske standarde u oblasti ekonomije.
Taj primat nemoguće je ostvariti bez potpunog rasterećenja privrede, liberalizacije radnog radno-pravog odnosa, te bez poreskih olakšica za poslodavce.
Jedan od ključnih razloga zbog kojih mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine jeste nezaposlenost. Međutim, nezaposlenost nije uzrok nego posljedica upravo onakvog stanja u kojem poslodavci da bi uopće opstali na tržištu, mladim ljudima ne mogu ponuditi, adekvatnu cijenu rada, uglavnom zbog visokih poreza i doprinosa koje moraju uplatiti, pri čemu zaposleni ne dobija adekvatan iznos bruto plate ili naknade za rad.
U Bosni i Hercegovini, još uvijek javni sektor dominira nad privatnim, a upravo je privatni sektor taj koji formira glavinu budžeta bilo kojeg nivoa vlasti. Otuda ispunjavanje evropskih standarda u oblasti ekonomije o kojima govori šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, znači ništa drugo, nego preuzimanje primata u ekonomskim odnosima, privatnog na ušrb javnog. Tek tada bi se eventualno moglo govoriti o realnom poboljšanju prilika u domaćoj ekonomiji.
Istina je da su do sada postojali i sistemski pokušaji u tome smislu, poput njemačko – britanske inicijative, odnosno takozvane Reformske agende koja je uz manje ili više ne/uspjeha provođena kroz entitetske vlade. Također, tačno je da su u vezi s tim zabilježene i pozitivne refleksije na realno stanje stvari na terenu. Međutim, građani evidentno s tim nisu zadovoljni, pišu Vijesti.ba.
Činjenica je da implementaciji reformskih zahvata prate stalne političke krize koje u realnom paralmentarnom političkom životu imaju prednost nad usvajanjem reformskih zakona koji bi u suštini mogli doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta.
Ohrabruje ipak informacija da će novi saziv bosanskohercegovačke vlade na državnom nivou usvojiti novu Reformsku agendu. S tim u vezi po prvi put dolazimo do jednog potpuno novog momenta.
Po prvi put Reformsku agendu na nivou države Bosne i Hercegovine pratiti će Program reformi kojeg je usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i dostavilo u sjedište NATO-a u Briselu.
Tako se usvojenom dokumentu država Bosna i Hercegovina obavezuje da će u ekonomskom sektoru jačati makro-ekonomsku stabilnost, međudržavnu razmjenu, obaviti smanjenje troškova javne uprave i javne potrošnje.
Obavljaće se godišnja analiza makroekonomskih indikatora, kako bi se kroz Fiskalno vijeća nastojao ponuditi kvalitetniji fiskalni okvir koji će sadržavati sve potrebne elemente za unapređenje ekonomske stabilnosti i finansijskog sektora.
Dalje se u dokumentu navodi da je posebno je važno da se omogući slobodno tržište na temeljima poslovne konkurentnosti.
Jačanje ekonomije planirano je kroz podršku malim i srednjim preduzećima, posebno u dijelu stvaranja novih radnih mjesta, odnosno povećavanja zaposlenosti stanovništva. Samoodrživi ekonomski razvoj biće temeljen na podršci poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom dijelu zemlje, u kojem se mogu pronaći elementi za smanjenje nezaposlenosti.
Kada se ima u vidu da nema ekonomske stabilnosti bez političke stabilnosti, zasigurno se može tvrditi da Program reformi koji je dostavljen u sjedište NATO-a može biti snažan vjetar u leđa za cjelokupnost potrebnih ekonomskih reformi.
Time se svakako pokazuje da su NATO i evropski put Bosne i Hercegovine dijelom istog procesa kojeg nazivamo procesom euroatlanskih integracija.
Stoga građani Bosne i Hercegovine, dolazili oni iz ovog ili onog enititeta, nemaju apsolutno nikakav razlog da zaziru od dinamiziranja NATO puta Bosne i Hercegovine, jer je provođenje reformi i stvaranje novog i boljeg poslovnog ambijenta jedini način da svi ostanemo svoji na svome, a ne da sreću i životne prilike moramo tražiti u onim zemljama koje su opet dijelom istog saveza.