Obnovljeni hram osveštali su episkopi zahumsko-hercegovački Dimitrije i diseldorfski i cijele Njemačke Grigorije, koji su potom služili Svetu arhijerejsku liturgiju uz sasluženje sveštenstva.
Vladika Dimitrije podsjetio je da je obnova počela u vrijeme dok je nadležni bio episkop Grigorije, te da je hram proizvod međusobne ljubavi i ljubavi prema Bogu.
– Kad god je bilo ljubavi među nam i prema svemu, ovaj hram je blistao, a kada bi ta ljubav spasla i nestajala on je patio, stradao, bio rušen i zapušten, ali je opet obnavljan – rekao je vladika Dimitrije.
On je naglasio da pravo mjesto sabiranja treba biti Gospod i da vjernici to moraju čuvati u srcu, jer će samo tako i hramovi da se grade.
Vladika je ukazao da je hram bez ljudi koji vole Boga prazna ljuštura, kao i da ljudi moraju paziti jedni na druge jer su oni hram Boga živoga.
Paroh čapljinski Marko Gojačić rekao je da je Saborna crkva u Čapljini druga najveća pravoslavna crkva u dolini Neretve, poslije Sabornog hrama u Mostaru, te da je njena obnova od velikog značaja za Srbe na ovom području.
Gojačić je napomenuo da je crkva bila zapaljena i devastirana u posljednjem ratu, a da je njena obnova počela od 2007. godine.
– Uz pomoć institucija Republike Srpske, grada Čapljine i brojnih vjernika crkva je u potpunosti obnovljena i danas imamo divan i dostojanstven hram – istakao je sveštenik Gojačić.
Pravoslavna zajednica u Čapljini broji oko 280 vjernika i za njih je, prema riječima nadležnog sveštenika, obnova ovog hrama od posebnog značaja.
– Hvala svim ktitorima i priložnicima koji su pomogli obnovu. Prije rata ovdje je živjelo oko 3.000 pravoslavnih, sada je to puno manje. Iako mala zajednica, uspjeli smo da se organizujemo i obnovimo naš hram. Nadamo se da će ta obnova možda biti ohrabrenje za povratak Srba na ovo područje – rekao je sveštenik Gojačić.
Saborna crkva u Čapljini izgrađena je i osveštana 1911. godine za vrijeme episkopa zahumsko-hercegovačkog Petra i sveštenika Vase Medana.
Na području čapljinske parohije 2015. izgrađen je Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima posvećen prebilovačkim novomučenicima.
Gojačić je rekao da bi u ovoj godini trebalo da počne obnova Crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli, koja je izgrđena prije 155 godina, da se radi freskopis u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Klepcima, jednoj od najstarijih u Eparhiji, te da postoji inicijativa za obnovu crkava u Ljubuškom i Gornjem Hrasnom.
Ovom događaju u Čapljini danas su prisustvovali gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić, konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč i predstavnici Islamske zajednice.