Vijesti
Marjanović: Znanstvenici rade na određivanju genoma virusa prisutnih u BiH Virus SARS-CoV-2 koji izaziva pandemiju COVID-19 još uvijek je nepoznanica koja je ne samo onemogućila normalan život, nego je i mobilizirala naučnike da saznaju što više o za sad još nepoznatom protivniku
# Fena

Virus SARS-CoV-2 koji izaziva pandemiju COVID-19 još uvijek je nepoznanica koja je ne samo onemogućila normalan život, nego je i mobilizirala naučnike da saznaju što više o za sad još nepoznatom protivniku - istaknuo je u razgovoru za Fenu genetičar i profesor na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu prof. dr. Damir Marjanović te jedan od članova Naučnog tijela Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo. 

Misija tog Naučnog tijela, ističe Marjanović, jeste analiza trenutnih znanstvenih dostignuća i tendencija u ovoj oblasti, njihova primjena unutar znanstvene i stručne zajednice KS, procjena i optimiziranje kapaciteta za uključivanje znanstvene zajednice KS u svjetske znanstvene trendove vezane za borbu protiv pandemije SARS-COV-2 virusa, a shodno uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije i svjetske znanstvene zajednice 

On pojašnjava da Naučni savjet ima za pravo davati naučno-stručne sugestije Ministarstvu za zdravstvo, Vladi Kantona Sarajevo, Civilnom štabu Kantona Sarajevo koje bi trenutne aktivnosti koje se provode u Kantonu, a koje su usmjerene ka usporavanju širenja SARS-COV-2, optimizirale shodno novim dostupnim znanstvenim spoznajama. Također, taj savjet će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ih svim zaintersovanim stranama u BiH, i to s ciljem odbacivanja mitova, panike, improvizacija i zabluda u predviđenim aktivnostima, posebno u procesu epidemioloških, interventnih i znanstvenih testiranja.

Govoreći o koronavirusu, Marjanović je komentirao da li on ima specifičan genetički možda čak i teritorijani put, prema kojem bi neke zemlje bile više, a neke manje pogođene.

Kada je riječ o njegovom mutiranju te mogućnosti da postoji čak i specifičan njegov potpis za pojedine zemlje, on ističe da veliki broj laboratorija skoro svakoga dana objavljuje nove rezultate sekvenciranja virusnog genoma te online baza podataka sada ima već više od 5.000 objavljenih sekvenci.

- Sa povećanim brojem analiza broj SARS CoV 2 genetičkih klastera se povećava. Za sada ti klasteri primarno obuhvataju određene regione ali ukazuju i na povezivanje pojedinih regiona usljed migracija inicijalnih pacijenata. U ovome momentu je teško govoriti samo o jednom genomu koji bi se kao takav isključivo vezao za pojedine zemlje. Prije se može govoriti o "genetičkom tipu virusa" koji dominira u jednom regionu  pa i zemlji. No, siguran sam da će u narednim mjesecima ova genetička stratifikacija, sa povećanim brojem sekvenciranja, biti sve detaljnija pa će nam ponuditi vjerovatno neke nove informacije - ustvrdio je Marjanović.

Govoreći o mogućnosti  da su eventualno pojedinci ili čak čitave zemlje, regije otporniji te o mogućnoti dolaska do toga da su su neki genetički podložniji razvoju težeg oblika bolesti, on skreće pažnju da je tu već riječ o  predisponiranosti pojedinih populacija na "bolji i adekvatniji imuni odgovor" na virus.

- Veći broj analiza dostupnih podataka je u toku i postoje neke inicijalne hipoteze, ali, koliko je meni poznato, još uvjek nemamo  zvaničnu znanstvenu potvrdu vezanu za takvo nešto. Za sada se manji broj oboljelih i manji broj umrlih po pojedinim regionima povezuje ipak sa heterogenom skupinom socioloških, ekonomskih, zdravstvenih a djelomično i bioloških faktora i teško je izdvojiti samo jedan od njih kao presudan - podvukao je profesor Damir Marjanović.

Komentarišući izjave belgijskih naučnika sa Sveučilišta Gent koji smatraju da genetske razlike objašnjavaju zašto su neke zemlje više pogođene, on smatra da se radi o hipotezi koju su belgijski znanstvenici iznijeli vezano za polimorfizam ACE1 gena i korelaciji frekvencija određene alelne varijante tog gena sa brojem oboljelih i umrlih.

- Interesantna hipoteza koju treba dodatno ispitati. No, neke naše preliminarne studije koje se zasnivaju na zadnjim podacima vezanim za  diverzitet ovog gena u bh. populaciji, ali i ostalim zemljama regiona, još uvijek nam nisu dale statistički značajne rezultate da bi potvrdile tu hipotezu, posebno vezano za prostore zapadnoga Balkana. No, o tome ćemo ozbiljnije pričati kada ove analize privedemo kraju - istakao je.

On naglašava da je mnogo  potencijalnih faktora koji se pojavljuju u ovoj erupciji podataka te da se nijedan u ovome momentu ne smije u potpunosti zanemariti i odbaciti, ali niti favorizirati i proglasiti kao spasonosni.

Marjanović smatra da na osnovu trenutno dostupnih podataka može se pretpostaviti da trenutne razlike na terenu su u biti rezultat kombiniranog djelovanja više faktora: spremnosti zdravstvenoga sistema, pravovremenosti uvođenja određenih mjera, mentalnog koncepta populacije koji je uvjetovao različit stepen poštivanja ili nepoštivanja nametnutih mjera, naseljenosti i transportne povezanosti analiziranih regiona, vremena koje je imala određena zemlja da se pripremi za pandemiju a na osnovu podataka iz susjednih regiona.

- Ali se ne smiju isključiti stvari koje su sada u fokusu istraživanja poput utjecaja sistemskog BCG vakcinisanja, dominantnog soja virusa ili pak genetičkih specifičnosti. Znanost ne smije da žuri i donosi prebrze zaključke, nego treba da sagleda sve potencijalne opcije (pa čak i one koje će se tek pojaviti) i tek nakon detaljnih analiza donese najvjerovatniji mogući scenario o širenju ovoga fenomena i različitim "ožiljcima" koje je ovaj virus ostavio u različitim svjetskim populacijama. Za dobre i najpreciznije zaključke ipak treba vremena, i što manje "neznanstvenog" pritiska na znanstvenike - podvukao je Marjanović.

Kada je riječ o mogućnosti da se i u Bosni Hercegovini izoluje virus te činjenici da se i pored toga što situacija govori da se u nauku treba ulagati, a ne oduzimati joj i ono malo sredstava, Marjanović ističe da ekipa znanstvenih entuzijasta upravo radi na determinaciji genoma virusa prisutnih u bh. populaciji.

- Kako rekoh, to su entuzijasti koji u ovom momentu nisu dobili nikakvu konkretnu potporu u tom procesu. Nadati se da će se to desiti te da će i zvanične institucije stati iza takvih istraživanja. No činjenica da u prvim redukcijama postojećih budžeta najviše se otima od znanosti ne ulijeva previše optimizma. Sa ili bez te potpore znanstvenici jednostavno moraju dalje nastaviti svoj posao. I nastavit će ga - podvukao je on.

Govoreći o nekim istraživanjima koja tvrde da i genetika krvnih grupa utiče te da su navodno osobe s krvnom grupom A podložnije zarazi koronavirusom, dok su oni s krvnom grupom 0 najotporniji na infekciju, Marjanović naglašava da postoje određene inicijalne studije, isključivo biostatističkoga modela, koje ukazuju da među pacijentima dominiraju pacijenti određenih krvnih grupa.

- Koliko mi je poznato slične studije su se provodile i za SARS prije desetak godina. No, kao i za mnogo drugih hipoteza koje se javljaju u medijskom i znanstvenom prostoru, trebat će još mnogo znanstvenoga truda pa da se one i znanstveno potvrde ili odbace. Ipak, zdrav razum i dosadašnji rezultati nikako ne sugeriraju da su pojedine krvne grupe u potpunosti zaštićene (u ovom slučaju se radi o 0) ili nasuprot ekskluzivno podložne djelovanju ovoga virusa (u ovom slučaju se radi o krvnoj grupi A), već samo da u različitim skupinama pacijenata su frekventnije jedna od druge. I to je, za sada, sve. A zašto je to tako, tek treba detaljno populacijski, genetički, biohemijski i molekularno biološki utvrditi - podvukao je.

Komentirajuči šta možemo očekivati u budućnosti, Marjanović kaže da treba naučiti da je virus tu i nadati se da drugog talasa, barem u ovom obimu, neće biti.

- Činiti sve da se izbjegne njegovo trenutno i buduće nekontrolirano širenje. Poštovati sve preporuke koje bi nas mogle zaštiti od ovog životnog oblika. Ulagati u znanstvena istraživanja, raditi na vakcini i efikasnoj terapiji. I živjeti dalje -naglašava na kraju razgovora za Fenu profesor genetike na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu Damir Marjanović.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.