7 C
Sarajevo
25.04.2024

10 mitova u medicini u koje ne smijete vjerovati

Poveću skupinu medicinskih stručnjaka sa sveučilišta u Oregonu, Marylandu i iz Chicaga zanimalo je koliko su doista opravdane i djelotvorne rutinske medicinske prakse u današnjem zdravstvu. U svom konačnom izvještaju za elifescience.org ne navode koliko dugo su rudarili po medicinskim člancima u vodećim američkim znanstvenim žurnalima, ali rezultat je iznenađujuć.

Kopali su po Journal of the American Medical Association, po Lancetu i po New England Journal, sveukupno kroz 34 sezone da bi ušli u trag 3017 kontrolnih istraživanja objavljenih u tim izdanjima. Ono za čime su tragali dokazi su da neke medicinske prakse koje se primjenjuju u zdravstvenom sustavu u SAD-u nisu najbolje, pa čak da neke uopće nisu djelotvorne.

To bi značilo da određeni lijek, terapija, metoda postupanja ili slično uz višu cijenu donosi otprilike iste rezultate ili da je riječ o potpunoj zabludi, da je riječ o neučinkovitoj praksi. Od 3017 kontrolnih istraživanja ispalo je da je nakon njih 415 došlo do privremenog mijenjanja statusa istraživanih medicinskih praksi.

- OGLAS -

A nakon što su dodatno proanalizirali sve njih, otkrili su da su kontrolna istraživanja provalila 396 neučinkovitih praksa. To znači da su nasumična kontrolna istraživanja u 14 posto slučajeva otkrila prakse u kojima medicinari, koji su ih utvrdili prije tko zna koliko godina, nisu bili u pravu.

Stvar se, istina, može prikazati i tako da je čaša 86 posto puna, odnosno da je od 2003. do 2017. utvrđeno da je 86 posto metoda opravdano. Problem je u tome što neučinkovitost metoda, bez obzira koliko se često zamjenjuju novima, preispituju, kontroliraju, u onim slučajevima kad pacijent shvati da mu ne pomaže, podrivaju povjerenje u medicinu.

A to je jako opasno u dobu u kojem internet vrvi profesionalnim teoretičarima zavjera i dezinformacijama na svim razinama. Primjerice kad je riječ o cijepljenju, o transfuziji krvi, o kemoterapijama… Ovo istraživanje popratila je Gina Kolata, New York Timesova novinarka za znanost koju je povijest žurnalizma u SAD-u upamtila po tome što je dvaput bila finalistica izbora za Pulitzerovu nagradu.

Kolata je prošla gomilu podataka iz istraživanja i izvukla 10 primjera najbližih svakodnevnom iskustvu ljudi. Neki od tih primjera posljednjih godina polako ulaze u medicinsku praksu, ali neki od njih uporno se održavaju, iako je dokazano da je najvjerojatnije riječ o mitovima. Srećom pa je u pravilu riječ o stvarima zbog kojih nitko ne bi trebao trpjeti neke posebne zdravstvene posljedice. Njena ljestvica ide ovako:

Kikiriki

Riblje ulje

Logično je bilo pretpostaviti i to da masnoće iz ribe u prehrani nauštrb drugih masnoća, preveniraju srčane bolesti. Istraživanja su govorila da ljudi čija prehrana sadrži puno ribljih masnoća, manje obolijevaju od srca. Odatle se razvio običaj dodavanja omega-3 masnih kiselina u prehranu, sve kako bi se time snižavale razine triglicerida koji, to je činjenica, povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Usto, omega-3 smanjuje rizik od upalnih procesa. No, tada je na scenu stupilo istraživanje nad 12.500 ljudi sa srčanim bolestima koje su tretirali s omega-3 i – rezultata nije bilo. To je upućivalo na to da vas omega-3 neće zaštititi od bolesti srca. S druge strane, to je značilo da je kvaka najvjerojatnije u tome da će masnoće iz ribe koristiti u onim slučajevima ako osoba istodobno iz prehrane izbacuje masnoće životinjskog porijekla.

 Povezanost igranja tinejdžerica s lutkama i prijevremenih trudnoća!?

Da, postojala je teorija po kojoj će djevojčice koje se igraju s lutkama-bebama biti svjesnije koliko je brige potrebno oko prave ljudske bebe, pa će biti pažljivije. Kako da ne. Ispalo je da su takve djevojčice čak za nijansu i izloženije riziku od prijevremene trudnoće od onih drugih. Zašto je tome tako, uzrok očito leži u nekim okolnostima koje nisu bile obuhvaćene istraživanjem.

 Oralni opioidi protiv aspirina i ibuprofena protiv bolova

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA