Evropska unija i Kina razmjenjuju kritike zbog neuspjeha klimatskih pregovora na prošlosedmičnom sastanku grupe 20 najvećih ekonomija svijeta (G20).

Po završetku pregovora na Baliju u Indoneziji, 20 vlada nije uspjelo dogovoriti zajedničku izjavu o klimatskim promjenama.

Diplomatski izvori kažu da su neke zemlje, među njima Kina, bile nezadovoljne formulacijom izjave koja je već bila dogovorena i nadovezuje se na prethodne  sporazume.

Povjerenik Evropske komisije za klimu Frans Timmermans optužio je “najvećeg emitera na planetu” – a to se odnosi na Kinu – da pokušava odustati od Sporazuma o klimi iz Glasgowa prihvaćenog u novembru nakon dvodesmičnog samita pod okriljem UN-a.

“Neki od vrlo, vrlo velikih igrača na planeti pokušavaju odustati od onoga što je već bilo dogovoreno u Glasgowu”, rekao je Timmermans na sastanku u Rotterdamu na temu klimatskih promjena u Africi.

“A neki od njih, čak i najveći emiter na planeti, pokušavaju se skrivati iz razvijenih zemalja koristeći se argumentima koji, mislim, nisu više održivi”, rekao je Timmermans, ujedno i potpredsjednik Evropske komisije.

Kineski udio u emisiji stakleničkih plinova na godinu je oko 30 posto po čemu je prvi emiter na svijetu, a slijede Sjedinjene Američke Države te Evropska unija na trećem mjestu.

Sjedinjene Američke Države najveći su emiter plinova s učinkom staklenika.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova (MVP) odbacilo je takve optužbe i navodi da je Kina tražila “precizno” tumačenje prethodnih sporazuma o klimi.

Pariški sporazum

Pariški sporazum iz 2015, primjerice, obavezuje bogate zemlje – a emisije tih zemalja uvelike su odgovorne za globalno zagrijavanje – da budu najbrže u smanjivanju emisija ugljičnog dioksida, a nakon njih dolaze zemlje u razvoju.

Prema Pariškom sporazumu Kina je definirana kao zemlja u razvoju.

“Kao zemlja u razvoju, Kina je uvijek stajala uz velik broj zemalja u razvoju i čvrsto brani njihove zajedničke interese”, rekao je glasnogovornik MVP-a.

Bogate zemlje nisu ispunile preuzetu obavezu o finansiranju programa za borbu protiv klimatskih promjena i to je bio izvor napetosti na pregovorima.

Evropska unija, blok od 27 zemalja, finansijski najviše izdvaja u borbi protiv klimatskih promjena, pokazuju podaci OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj).

Kina je obećala da će vrhunac emisija dosegnuti 2030. i u tom procesu kineske emisije plinova mogle bi rasti jer otvara nove termoelektrane na ugalj.

Peking odbacuje pozive Evrope da izmijeni taj cilj i da zada kraći rok za smanjenje emisije.

No kineski MVP odgovara da je kineska obaveza tranzicije “čvrsta” te naprotiv optužuje evropske zemlje da se vraćaju na ugalj kako bi nadomjestile ruski plin koji postaje skup i upitan zbog rata u Ukrajini.

“Njihov zeleni plan i proces smanjenja emisija ugljika sada ide u suprotnom smjeru”, kaže kineski MVP.

Evropski političari na to odgovaraju da je ugalj privremena mjera i da neće poremetiti ciljeve koje se EU obavezala ispuniti.

EU je zadala cilj smanjiti svoje emisije 55 posto do 2030. godine u odnosu na nivoe iz 1990.