Financial Timesa reportažu iz BiH započinje pričom o Abdulahu Iljazoviću koji je, kako piše, studirao za imama, ali je umjesto toga postao diler droge.
“Sada kada ima 25 godina, ostavio je trgovinu drogom da bi započeo političku karijeru u Brčkom, samoupravnom dijelu BiH koji je mikrokosmos same države. U decembru je postao najmlađa osoba koja je osvojila mjesto u lokalnoj skupštini Brčkog, uvjeravajući glasače u svoju iskrenost, govoreći im ‘kod mene je gram uvijek bio gram'”, piše Financial Times.
Brčko ključ teritorijalnog integriteta
Ipak, FT nastavlja da Ilijazović, koji je bio star samo dvije sedmice kada je u decembru 1995. potpisan Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH, danas strahuje za svoju zemlju.
“Da biste bili uspješan političar u Bosni, morate biti nacionalista. U ovakvoj situaciji svi se osjećaju ugroženo”, rekao je Ilijazović u razgovoru s novinarom FT-a, dodajući da je BiH potreban Dejton 2.
Bosna je imala veliku pomoć u godinama nakon rata, ali više od deset godina zaglavila je u stagnaciji koju mnogi pripisuju ustavu sadržanom u Dejtonskom sporazumu, a koji nadgleda Ured visokog predstavnika. Njemačka se zalaže za zamjenu Valentina Inzka, austrijskog diplomate koji je na toj funkciji bio 12 godina, dok Rusija redovno traži ukidanje ove funkcije. Stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao destabilizovati Bosnu i potencijalno potkopati status Brčkog kao nezavisnog distrikta, piše FT.
“Status Brčkog je ključ teritorijalnog integriteta Bosne,” kaže Majda Ruge, viša saradnica u Evropskom vijeću za vanjske odnose.
FT nastavlja priču o nefunkcionisanju institucija u BiH. Kako piše, dvije godine nakon općih izbora 2018. godine, Federacija BiH još uvijek nije formirala vladu. Tokom 2019. godine državni parlament nije održao niti jedno redovno zasjedanje, što znači da nisu usvojeni novi zakoni, navodi FT.
Bošnjaci za ustavnu reformu
“Za mnoge u Bosni ustav je luđačka košulja koja sprečava zemlju da ima potpuno funkcionalnu demokratiju i tržišnu ekonomiju. Za 25 godina, ustav je izmijenjen samo jednom – kako bi se utvrdio status Brčkog kao distrikta 2009. godine. Bošnjaci su među najglasnijim zagovornicima ustavne reforme za koju tvrde da će omogućiti zemlji da pravilno funkcionira, ali drugi, Srbi i Hrvati, zalažu se za dalju decentralizaciju vlasti. Lideri bosanskih Hrvata zahtijevaju izbornu reformu kako bi učvrstili položaj svoje zajednice, dok mnogi Srbi, od kojih većina živi u Republici Srpskoj, podržavaju ili status quo ili secesiju”, piše FT.
Novinar FT-a zaključio je svoju reportažu stavom stranih diplomata koji kažu da bi Brčko još uvijek moglo biti uspješna priča u BiH, ukoliko iskoristi svoj poseban status i blizinu s Hrvatskom i Srbijom za privlačenje investicija.
“Brčko je trebalo biti model onoga što je moguće za cijelu BiH. Umjesto toga, postalo je mjesto gdje se političari bore za svoje lične interese pod maskom borbe za svoju etničku grupu”, izjavio je Ilijazović na kraju za ugledni list, prenosi Klix.