U japanskom gradu Hirošima održan je samit predsjednika vlada i država G-7. Samit lidera G7 počeo je nakon zajedničkog polaganja vijenaca, odavanja počasti i posjete muzeju u Hiroshimi. Domaćin samita bio je japanski premijer Kishida Fumio, a prisustvovali su američki predsjednik Joe Biden, italijanska premijerka Giorgia Meloni, kanadski premijer Justin Trudeau, francuski predsjednik Emmanuel Macron, premijer Velike Britanije Rishi Sunak, njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Osim zemalja G7, na samitu su učestvovali Indonezija, Indija, Južna Koreja, Australija i Vijetnam. Poseban gost bio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Doduše nekad G-7 je bio G-8, ali zbog agresije i međunarodnog razbojništva Rusiju su isključili iz ovog kluba elitnih i naprednih država. Sada G-7 postaje platforma za djelovanje protiv ruske vojne ekspanzije na Ukrajinu i druge susjedne zemlje. Kremaljska klika nije očekivala otpor naprednih nacija moskovskog hegemonizma. Rusija je ostala gotovo sama izuzev nekoliko država svijeta u svojim planovima širenja ekspanzije. Tu je i Bjelorusija Aleksandra Lukašenka koji je primoran biti uz sve ruske poteze, ali i on povremeno glumi neutralnost, što naravno dosta iritira Putina, koji samo čeka da Lukašenko ode u drugi svijet ka svojem bivšem ministru vanjskih poslova Vladimiru Makeju, kojeg su otrovale ruske specijalne službe za njegovu proevropsku poziciju. Lukašenko, svjestan ove opasnosti će biti eliminiran sa političke scene nekom čudnom bolešću zato je primoran igrati svoju igru u vrlo ograničenom političkom prostoru. Čak se poklonio kineskom lideru Siju misleći da će ga možda i on zaštiti od mogućeg ruskog trovanja. Sada je američka strana zatražila od oficijelnog Minska da pusti na slobodu svih 1500 političkih zatvorenika.
Svi lideri G-7 izrazili su političku podršku formule mira, koju je objavila ukrajinska strana još na samitu G-20 u Indoneziji. To je mirni plan predsjednika Volodimira Zelenskog od deset tačaka. G-7 je izrazila potpunu podršku Ukrajine i osudila vojnu agresiju Ruske Federacije. Predsjednik Ukrajine imao je odvojene sastanke sa predsjednikom Francuske, premijerima Italije, Velike Britanije, Kanade, Japana, federalnim kancelarom Njemačke, predsjednikom Evropskog savjeta. Posebni značaj imao je susret s američkim predsjednikom. Također bili su odvojeni sastanci ukrajinskog predsjednika sa šefovima vlada i država Indije, Indonezije i Južne Koreje kao utjecajnim članovima međunarodne zajednice i G-20. Najviše razgovora je bilo posvećeno postizanju mira u Ukrajini i realizacije formule mira.
Lideri zemalja G7 obećali su da će nastaviti podržavati Ukrajinu, uključujući i vojnu podršku kako su osigurali potrebnu podršku u okviru proračuna za ovu godinu i početak 2024. u borbi protiv Rusije. Oni su naglasili da poduzimaju nove korake kako bi osigurali neuspjeh ruske nezakonite agresije na suverenu državu Ukrajinu i podržali ukrajinski narod u potrazi za pravednim mirom utemeljenim na poštovanju međunarodnog prava. Lideri G7 naglasili su da surađuju s drugim zemljama kako bi se zaustavio protok robe i tehnologije iz zemalja G7 u Rusiju posredstvom trećih zemalja. Britanski premijer objavio je da se zabranjuje sav uvoz ruskih dijamanata, bakra, aluminija i nikla. Lideri G7 na samitu su ponovno pozvali Rusiju da u potpunosti povuče svoje snage iz Ukrajine. Rusija je započela ovaj rat i može ga završiti. Pravedan mir ne može se ostvariti bez potpunog i bezuvjetnog povlačenja ruskih trupa i vojne opreme i to mora biti uključeno u svaki poziv na mir. Izjavom usvojenom na mjestu na koje je bačena prva nuklearna bomba 1945. upozoravaju Rusiju da je i sama prijetnja korištenjem nuklearnog oružja - neprihvatljiva.
