Obje grupe su bile ujednačeno uzorkovane s obzirom na dob, spol, mjesto stanovanja i razdoblje obolijevanja, te se ispostavilo da je iz skupine zaražene novim sojem na bolničkom liječenju završilo 16 ljudi, dok je iz kontrolne skupine u bolnici završilo 26 pacijenata. Iz skupine zaraženih novim sojem od covida je umrlo 12 ljudi, dok je iz druge skupine umrlo njih 10.
Studija iz toga zaključuje da ovakvi rezultati ukazuju na to da “ne postoje statistički značajne razlike u hospitalizaciji i stopi umiranja nakon 28 dana od trenutka zaraze”.
Što se tiče broja ljudi koji su se zarazili koronavirusom od onih iz ovih dviju skupina, pokazalo se da je riječ doista o otprilike onom postotku koji je ranije utvrđen o povećanoj zaraznosti novog soja.
Znanstvenici, međutim, ne žele niti ove rezultate uzimati zdravo za gotovo.
O novom soju koronavirusa u međuvremenu je u medRxiv izašao preprint istraživanja iz Birminghama, s tamošnjeg sveučilišta i iz klinika i medicinskih instituta, koja navodi da su kod pacijenata zaraženih novim sojem, a koji su imali simptomatski tijek bolesti, uočene bitno više koncentracije virusa u uzorcima koji su im uzeti u bolnicama u kojima su se liječili.
Proširio se na tri kontinenta
“Pokazuje se da pacijenti sa sojem B.1.1.7. imaju povećani broj virusa. Zbog toga se (kod njih) taj virus lakše prenosi na druge ljude”, stoji u zaključku.
Ta činjenica upozorava na novi, vrlo ozbiljan problem koji se tiče zdravstvenog sustava. Veća stopa zaraznosti znači veći broj oboljelih, posljedično i veći broj hospitalizacija, što onda prijeti i još većom opterećenosti i zdravstvenih smještaja i bolničkih resursa i ionako preopterećenih zdravstvenih radnika. U Velikoj Britaniji, u vladi Borisa Johnsona, toga su itekako svjesni i brojne vijesti govore o dodatnim mjerama prouzročenih širenjem novog soja koji je u nekim predjelima Engleske već postao dominantan nad starim.
Dotični novi soj virusa do sada se, osim po nekoliko zemalja Europe, proširio i na Sjevernu i Južnu Ameriku. Još jednu odvojenu zabrinutost tim sojem izazvala je jedna specifična mutacija, nazvana N501Y, zato što se ona odnosi na protein na koji ciljaju cjepiva protiv covida-19. No, zasad ništa ne ukazuje na to da bi cjepiva zbog mutacije postala neučinkovita.
Cjepivo se može brzo prilagoditi – ako zatreba
Par znanstvenika iz Njemačke koji potpisuje autorstvo otkrića iza cjepiva BioNTech/Pfizer prije nekoliko dana je kazao da cjepivo ne cilja virus na samo tom mutiranom mjestu, nego na puno većem području proteina, što bi značilo da bi virus, unatoč ovoj mutaciji, trebao ostati ranjiv na cjepivo, koje bi se, po potrebi, u relativno kratkom roku moglo i prilagoditi ako bi zatrebalo.