Vijesti
Analiza IFIMES-a: U iščekivanju pada "sijamskih" režima Thaçi - Rama? Regija Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina predstavlja epicentar nestabilnosti.
#

Geopolitičke promjene u svijetu dobrim dijelom su uzdrmale i nemirnu regiju Zapadnog Balkana, koja se još uvijek ne može da oporavi od nedavnih ratova u regiji i njegovih posljedica.

Konfrontacija velesila i važnih regionalnih igrača ostavlja još uvijek snažne posljedice u ovoj regiji. Regija djeluje po sistemu „spojenih posuda“, što znači da se nestabilnost brzo prenosi i u druge dijelove regije, ali isto tako i stabilnost.

Najteža situacija je na Kosovu i Albaniji, gdje imamo na vlasti dva dugogodišnja režima na čijem se čelu na Kosovu nalazi Hashim Thaçi (PDK), predsjednik Kosova, a u Albaniji predsjednik Vlade Albanije Edi Rama (PS).

Na događanja na Kosovu i Albaniji ne može se gledati izolirano, jer se radi od dva sijamski povezana režima, koji redovno generiraju krize. 


Zašto su važni prijevremeni izbori na Kosovu 2019?

Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu održat će se 6.oktobra 2019.godine. Na Kosovu se očekuje, da će aktualni režim doživjeti poraz na izborima, što će biti poticaj za ubrzanje pada režima Edija Rame u Albaniji.

Zbog toga je albanski premijer Edi Rama aktivno bio uključen u pokušaje uvjeravanja opozicionih stranaka na Kosovu, da izbjegnu prijevremene izbore i formiraju novu vladu, ali na kraju je to bilo ignorirano. Rama je svjestan činjenice, da će poraz Thaçija na izborima značiti ne samo kraj Thaçijevog režima nego i njegov kraj.

Pad režima Hashima Thaçija će početi razotkrivati kriminalnu i koruptivnu hobotnicu Edija Rame, čiji je sastavni dio i kosovski ogranak. Način djelovanja Thaçija i Rame je skoro identičan. Koncept djelovanja je pljačkanje javnih resursa, zastrašivanje građana i političkih oponenata, izborne prevare, kupovina izbora, obmanjivanje međunarodne zajednice, stalno produciranje kriza i konfrontacija sa opozicijom kako bi u takvom ambijentu „kontroliranog haosa“ uspjeli vladati sa enormnom količinom „prljavog“ novca. Pri tome su kriminal i korupcija postali ne samo način vladanja nego i način života. Predstojeći prijevremeni parlamentarni izbori razotkrit će mrežu Thaçijevih plaćenika. Razotkrit će se, ko će od visokih međunarodnih i zvaničnika pojedinih država tokom septembra 2019.godine posjetiti Kosovo i tako će se pokazati ko radi i ko su „plaćenici“ režima Hashima Thaçija. Tako će izaći na vidjelo ko je dio političko/diplomatske koruptivne hobotnice, koja Thaçija održava na vlasti.

Analitičari upozoravaju na vrlo snažnu spregu politike, kriminala i tajkuna (biznisa), koja je pokazala svoju snagu prilikom formiranja koalicija za predstojeće prijevremene izbore. Naime, političko-kriminalni krugovi spriječili su, da se formira predizborna koalicija Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) i Demokratskog saveza Kosovo (LDK). Unutar LDK prevladali su političko kriminalni-krugovi, koji tijesno sarađuju sa Demokratskom partijom Kosova (PDK) i Hashimom Thaçijem, koje u LDK simboliziraju Lutfi Haziri i Agim Veliu. Zbog toga će glas na predstojećim izborima za LDK ustvari biti glas za PDK i Hashima Thaçija. Nažalost u ta događanja aktivno se umiješala i Njemačka odnosno Kršćansko demokratska unija (CDU). Cilj svih navedenih aktivnosti je onemogućiti dolazak na vlast Pokreta Samoopredjeljenje i Albina Kurtija (LVV), koji je uvjerljivi favorit za poziciju premijera Kosova.

Analitičari upozoravaju, da političke stranke i političari na Kosovu shvaćaju izbore kao priliku za dolazak na vlast i otvorenu pljačku javnih resursa, a ne priliku da odgovorno rade za interes i dobrobit građana i zemlje. Vanjska politika Kosova doživjela je potpuni fijasko, jer građani Kosova i dalje nemaju viznu liberalizaciju, a Kosovska policija nije dio međunarodne organizacije Interpol. Više od deset država je u međuvremenu povuklo međunarodno priznanje Kosova što Srbija ističe kao svoj veliki uspjeh.


Koincidencija uvođenja taksi na robu iz BiH i Srbije – početak protesta srbijanske opozicije?

Činjenica je, da kriminal i korupcija ne poznaju granice. To se posebno pokazalo na Zapadnom Balkanu u proteklih 30 godina produciranjem skoro stalnih kriza, u jednom periodu čak i oružanih sukoba.

Trenutne vladajuće političke strukture na Kosovu su ratne i političko-kriminalne, koje svoje održavanje na vlasti osiguravaju produciranjem kriza i kriminalno-koruptivnim djelovanjem. Pri tome sudjeluju čak i visoki zvaničnici pojedinih država, ali i sam vrh Evropske unije (EU).

Analitičari smatraju, da političko-kriminalne strukture i režimi ne žele izgraditi snažne institucije, jer su oni po svom habitusu protiv institucija. Kada bi postojale snažne i izgrađene institucije ne bi bilo političko-kriminalnih struktura, barem ne u ovolikom obimu i intenzitetu.

Vlada Kosova je 21.novembra 2018.godine uvela nelegalne takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije i time neposredno prekršila centralno-evropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA, čiji je potpisnik. Prije toga već nekoliko mjeseci bio je prekinut dijalog između zvaničnog Beograda i zvanične Prištine uz posredovanje EU. Grubo kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA opravdava se zahtjevom da Srbija prizna nezavisnost Kosova, dok se na drugoj strani dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine još nije ni okončao potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma. Ipak, kršenje sporazum CEFTA poslužilo je kao pokriće za neke druge namjere režima u Prištini. Postavlja se pitanje, da li postoji koincidencija između datuma 21.novembar 2018.godine kada je Vlada Kosova zvanično donijela odluku o uvođenju 100% taksi na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije i datuma 30.novembar 2018.godine kada su započeli prvi protesti srbijanske opozicije. Zašto režim Hashima Thaçija nije obznanio javnosti svoje susrete sa predstavnicima srbijanske opozicije?

Analitičari smatraju, da postoji koincidencija između uvođenja 100% taksi na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije sa početkom protesta srbijanske opozicije 30.novembra 2018.godine. Zašto je prekinut dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine, ako su se strane u dijalogu obavezale da će dijalog privesti kraju potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma? Da li su susreti kosovsko-albanskih političara sa srbijanskom opozicijom povezani sa mogućnošću slabljenja pozicije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), a posljedično i njegovo svrgavanje sa vlasti? Zašto je režim u Prištini zbog toga žrtvovao ukidanje viza za građane Kosova? Vjerovatno najzanimljivije pitanje je, da li režim Hashima Thacija učestvuje u finansiranju protesta opozicije u Srbiji? U izbornoj kampanji će se na posebnom udaru naći Srpska lista, koja je apsolutni favorit izbora u srpskom biračkom tijelu i koja uživa podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Tenzije i ratno-huškačka retorika biće povećani tokom izborne kampanje na Kosovu.

Dosadašnja iskustva na Balkanu pokazuju, da političko-kriminalne strukture produciraju permanentne krize ne samo u svojim nego i drugim zemljama prvenstveno susjednim sa namjerom ostvarivanja određenih interesa odnosno utjecaja.

Međutim, postavlja se pitanje kome odgovara izazivanje dodatne krize u regiji, ako se poslije rješavanja situacije u Sjevernoj Makedoniji i skorašnjem punopravnom članstvu te zemlje u NATO-u na red dolazi rješavanje pitanja Kosova i nakon toga stabilizacija i rješavanje situacije u Bosni i Hercegovini.


Napad na Sjevernu Makedoniju sličan napadu na Crnu Goru prije članstva u NATO-u

Republika Sjeverna Makedonija potpisala je pristupni protokol NATO-u 6.februara 2019.godine. Trenutno se odvija ratifikacija protokola u državama-članicama NATO-a. Do sada je izvršeno 19 ratifikacija od strane država članica NATO-a. Očekuje se, da se punopravno članstvo Sjeverne Makedonije potvrdi na samitu NATO-a u Londonu u decembru 2019.godine.

Napadi na Sjevernu Makedoniju odnosno pokušaji diskreditacije njenog vodstva i institucija makedonske države i dalje će se nastaviti. Iskustva kažu, da se slično dešavalo i sa Crnom Gorom sve do trenutka dok nije postala punopravna članica NATO-a. Međunarodna obavještajna operacija „Reket“ dugo je pripremana i vješto osmišljavana izvan Sjeverne Makedonije. Pažljivo su izabrani/vrbovani akteri za određene uloge. U Sjevernoj Makedoniji nije postojala odgovarajuća kontraobavještajna zaštita premijera Zorana Zaeva (SDSM) i drugih čelnika te države. Zbog toga je potrebno ubrzano sprovesti reformu sigurnosno-obavještajnog i obrambenog sektora, jer još uvijek u tom sektoru dominiraju kadrovi bivšeg premijera Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) odnosno bivšeg šefa makedonske tajne službe Saše Mijalkova (VMRO-DPMNE). Na ključnim pozicijama u makedonskoj vojsci još uvijek se nalaze kadrovi prethodnog režima. Provjeravanje (Vetting) koje je započeto u okviru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije je prvi korak ka cjelokupnoj profesionalizaciji sigurnosnih struktura. U međunarodnoj obavještajnoj operaciji „Reket“ usmjerenoj protiv Republike Sjeverne Makedonije i njenog vodstva sudjeluju pored obavještajaca, političara, pojedinaca iz institucija države, novinara, estrade, biznismena, profesora, medija i jedan broj pojedinaca, koji su (ne)svjesno uvučeni u ovu obavještajnu operaciju. Cilj obavještajne operacije „Reket“ je diskreditacija, kriminalizacija, eliminacija i posljedično rušenje Zorana Zaeva i njegove Vlade, izazivanje haosa i preuzimanje vlasti sa ili bez održavanja prijevremenih izbora.

Analitičari smatraju, da su aktualna događanja u Sjevernoj Makedoniji posljedica sveobuhvatne, planirane, koordinirane, temeljite i vješto pripremane obavještajne akcije vanjskih i unutarnjih faktora sa ciljem zaustavljanja euroatlantskog puta te zemlje. Zahvaljujući pravovremenoj reakciji i naporima sigurnosno-obavještajnog sektora, ipak je zaustavljena disolucija te zemlje, koja je bila spremna za realizaciju. Prema procjenama, režim Nikole Gruevskog iznio je nezakonito iz Sjeverne Makedonije preko pet milijardi EUR, a za operaciju rušenja aktualnih vlasti izdvojeno je 50 miliona EUR.

Zbog toga je od izuzetne važnosti, da se ubrza euroatlantski put Sjeverne Makedonije i pomogne toj državi, da pored punopravnog članstva u NATO, dobije datum za početak pregovora sa EU u oktobru 2019.godine. Prema iskustvu Crne Gore napadi na Republiku Sjevernu Makedoniju, posebno na premijera te države Zorana Zaeva, ali i na ključne institucije makedonske države (posebno pravosudni sistem) biće nastavljeni još većim intenzitetom, jer se doktrinom šoka pokušava destabilizirati ta zemlja, izazvati haos, onemogućiti njeno članstvo u NATO te nelegalnim putem preuzeti institucije odnosno doći na vlast. Zbog toga je od posebne važnosti za makedonske vlasti da dođe do što bržeg dogovora ključnih političkih aktera i usvajanja zakona o Specijalnom javnom tužilaštvu (SJO), jer će se time potvrditi opredijeljenost za borbu proti kriminala i korupcije i uspostavljanje vladavine prava.

Analitičari smatraju, da je važno da se u Sjevernoj Makedoniji formiraju i razvijaju snažne institucije države, a ne da pojedinci budu sinonim za institucije ili u slogu „država to sam ja“ kao što je to bilo u nedavnoj makedonskoj prošlosti. Na to je upozorila i EU. Posebno je važno, da uspostavom vladavine prava u državi više nema nedodirljivih pojedinaca i pravnih lica. Zbog toga će u Sjevernoj Makedoniji biti neophodno sprovesti policijsko-pravosudnu akciju „Sablja“ po uzoru na Srbiju iz 2003.godine, a to znači napraviti prekretnicu i potpuni obračun sa kriminalom i korupcijom. Svako drugo parcijalno rješenje će dodatno usložiti odnose u Sjevernoj Makedoniji, koja je u protekle dvije godine od zemlje-slučaja postala zemlja-nada za druge države regije.


Gdje je su nestale dvije milijarde EUR evropskog novca?

EU je suštinski zanemarila Zapadni Balkan, dok su druge države i centri moći već kapilarno prisutni na Balkanu. Na Kosovu je uzalud potrošeno odnosno nestale su dvije milijarde EUR novaca poreskih obveznika EU. Očekivati je, da će novi saziv Evropskog parlamenta (EP) pokrenuti istragu i utvrditi odgovornost za trošenje novca poreskih obveznika iz država članica EU na Kosovu.

Također je potrebno izvršiti reviziju rada Delegacija EU u državama regije, a države članice EU treba da izvrše reviziju rada svojih diplomatskih predstavništava u državama regije. Zabrinjava činjenica, da su Delegacije EU u državama regije postale leglo kriminala i svojevrsni otuđeni centri moći unutar država.

Analitičari smatraju, da Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF-European Anti-Fraud Office) mora pokrenuti istrage zbog osnovanih sumnji da je novac poreskih obveznika EU uzaludno potrošen odnosno da je nestao.


Dekriminalizacija Albanaca

Socijalistički premijer Edi Rama došao je na vlast u Albaniji 2013. godine, uz pomoć „muškaraca jake ruke – iz podzemlja“, uključujući nekoliko regionalnih bossova, koji su osigurali „mišiće i novac“ za izbore. Mnogi od njih uvršteni su na kandidacijske liste Socijalističke partije (PS) i postali su članovi parlamenta. Rama je političar sa najdužim stažem u Albaniji i obnaša različite dužnosti već 20 godina: dvije godine kao ministar (1998-2000), 11 godina kao gradonačelnik Tirane (2000-2011) i sedam godina kao premijer (2013-2019). Skoro identičan politički staž ima i trenutni predsjednik Kosova Hashim Thaçi.

Između 2014. i 2017.godine, Albanija je postala glavna zemlja nelegalni proizvođač kanabisa i za trgovinu ljudima u Evropi, što su potvrdili EU, Europol [1] , američki State Department [2] i Ujedinjene nacije [3]. Tokom ovog cijelog perioda, opozicija je optuživala socijalističku vladu, posebno tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Saimira Tahirija (PS), da je direktno uključena u trgovinu narkoticima. Nakon javnog objavljivanja službenih prisluškivanja 30. januara 2019. godine, otkriveno je, da su deseci socijalističkih zastupnika, socijalističkih gradonačelnika i drugih visokih dužnosnika uhvaćeni u saradnji sa organiziranim kriminalom u kupovini glasova, zastrašivanju birača, krivotvorenju dokumenata i drugim kriminalnim aktivnostima prije i za vrijeme Općih izbora 2017. godine. Sada su jasni dokazi o dosluhu na visokoj razini između socijalističke vlade i trgovaca narkoticima/ljudima, što je omogućilo procvat proizvodnje i trgovine narkoticima.

Na nelegalnim lokalnim izborima održanim 30.juna 2019.godine potvrdili su se navodi o kriminalnoj prirodi režima Edija Rame. Novoizabrani gradonačelnik Skadra na nelegalnim izborima Valdrin Pjetri, utvrđeno je da je krivično osuđivan u Italiji

Gradonačelnik Vore/Vorë Agim Kajmaku u prošlosti je uhapšen u Grčkoj pod optužbom da je krivotvorio novac. Agim Kajmaku koristio je lažno ime Jorgo Toto i krivotvorio je lične dokumente. Brojni su drugi primjeri kriminala kao što smo pisali u prethodnim analizama kao što je slučaj Albanske energetske korporacije KESh, koja je jezgro kriminala u energetici.

Analitičari upozoravaju, da se u Evropi postepeno stvorila percepcija, da su Albanci kriminalizirana nacija ponajviše zahvaljujući prvenstveno Ediju Rami i Hashimu Thaçiju ali i drugim kriminaliziranim albanskim čelnicima. Zbog toga će nove vlasti na Kosovu i Albaniji morati uložiti značajne napore da percepciju i imidž Albanaca, koji je ozbiljno narušen poprave i predstave jednu potpuno drugačiju sliku.

Iako je Albanija postala punopravna članica NATO-a 2009.godine pokazalo se da ta zemlja odnosno njeno državno vodstvo ne baštini NATO vrijednosti. NATO je mnogo više od vojnog saveza. NATO podrazumijeva čitav sistem vrijednosti koji je karakterističan za demokratske države.

Zašto od Edija Rame ali i drugih visokih zvaničnika Albanije dolaze ideje o stvaranju tzv. velike Albanije odnosno udruživanju/prisjedinjenju Albanije i Kosova kada je Albanija punopravna članica NATO, a taj vojni savez štiti teritorijalni integritet svake svoje članice? Zašto se nivo kriminala i korupcije u Albaniji enormno povećavao dolaskom Edija Rame na poziciju premijera te države? Zašto NATO sve vrijeme prešućuje destruktivno djelovanje premijera Rame odnosno zašto NATO oštro ne reagira?

Analitičari smatraju, da je svojim dosadašnjim djelovanjem premijer Albanije Edi Rama porazio NATO odnosno cjelokupni sistem NATO vrijednosti. Ko u NATO savezu snosi odgovornost za odobravanje nedopustivog ponašanja i destruktivnog djelovanja Edija Rame, jer je Albanija, ipak, punopravna članica NATO-a.

Edi Rama i Hashim Thaçi generiraju krizu na Kosovu, a kriza sa Kosova se generira na krizu u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je ključno da novi specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer prvo stabilizira situaciju u Albaniji i na Kosovu odnosno sa albanskim političkim vodstvom, jer dok se ono ne stabilizira ne može se očekivati ozbiljniji napredak na Balkanu.

Zbog toga (ne)iznenađuje nedavna najava Francuske, Holandije i Danske, da se protive proširenju Evropske unije odnosno započinjanju pregovora o članstvu EU sa Albanijom, iako je Evropska komisija dala preporuku da se krene u taj proces.


Šta može učiniti specijalni izaslanik SAD Matthew Palmer?

Američki državnik sekretar Mike Pompeo imenovao je za svog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Matthewa Palmera. Imenovanje Palmera dolazi u vrijeme vrlo zapletenih i napetih odnosa na Zapadnom Balkanu, koje su dobrim dijelom posljedica dugogodišnje američke odsutnosti u regiji.

Ključni problem Zapada u protekom periodu je, da je partnerske odnose uglavnom gradio sa političko-kriminalnim strukturama u regiji. Zbog toga će SAD morati angažirati američke agencije za borbu protiv kriminala i korupcije, da pomognu u obračunu sa mafijom na Balkanu kao što su SAD pomogle Italiji poslije 2.svjetskog rata pri obračunu sa mafijom. Pri tome će na početku biti važno detektirati pojedince i politike, koje predstavljaju remetilački faktor. Zbog toga se očekuje, da će se uskoro pojaviti imena novih pojedinaca/subjekata iz regije, koji će biti uvršteni na „crnu listu“ američke administracije.

Bez obračuna sa kriminalom, korupcijom odnosno dekriminalizacijom regije neće biti moguće sprovesti nijedan ozbiljan politički proces i omogućiti ekonomski razvoj te osigurati trajan mir i dugoročnu stabilnost. Zbog toga je važno, da se ti procesi koordiniraju i usklađuju sa EU, jer najviše sredstava u regiji su sredstva EU, koja su često predmet kriminala i korupcije.

Analitičari smatraju, da ukoliko specijalni izaslanik za Balkan američke administracije Matthew Palmer ne pokrene procese u pojedinim državama odnosno ne ojača i ne ohrabri institucije za obračun sa kriminalom i kriminalcima ne mogu se očekivati nikakvi ozbiljniji rezultati njegovog angažmana kao specijalnog izaslanika SAD u regiju. Upravo je demontaža „sijamskog“ režima Thaçi-Rama možda najbolje polazište/primjer za početak njegovog rada specijalnog izaslanika SAD za Balkan.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.