Revizija javnog sektora predstavlja jedan od najvažnijih kontrolnih mehanizama pravilnog i efikasnog trošenja javnih sredstava i upravljanja javnom imovinom, jer svojim sveukupnim aktivnostima ulijeva povjerenje građanima, čime doprinosi efikasnijem upravljanju javnim finansijama.
Nalazimo se u situaciji, da je Ured za reviziju institucija u Fedraciji BiH završio svoje obaveze po ovom pitanju, a da zbog nekonstituisanja i nerada Parlamentarne komisije za reviziju, pri Parlamentu FBiH nisu razmotreni revizorski izvještaji za 2018. godinu, pa čak ni oni za 2017. godinu niti su organizovane rasprave sa odgovornim osobama iz subjekata čiji su rad revizori ocjenili negativnom ocjenom ili mišljenjem s rezervom.
Zadaća revizora je da uoči i dijagnostifikuje problem kroz svoje izvještaje i da ih dostavi parlamentarnim komisijama što je i urađeno, i ove, kao i prethodne godine. Trenutno je na čekanju više od 60 izvještaja institucija čiji rad Parlament treba da preispita.
Zadnje zasjedanje parlamentarna komisija za reviziju pri Parlamentu FBiH je imala u februaru 2018. godine (13.02.2018.godine). Što znači da se o revizorskim izvještajima u Parlamentu nije raspravljalo skoro dvije godine (22 mjeseca), tačnije 659 dana, koliko je prošlo od posljednje sjednice komisije.
Niti će se raspravljati sve dok se ne formira zajednička Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju pri Parlamentu FBiH.
Davanje preporuka, njihovo usvajanje i donošenje zaključaka na osnovu njih predstavlja pretpostavku i prvi korak u lancu aktivnosti usmjerenih na podizanje finansijske discipline i transparentnosti rada institucija javnog sektora. Međutim, daljnje aktivnosti su izostale, usljed neformiranja nadležne komisije unutar Federalnog paralmenta. Ono što bi trebalo da uslijedi, kao što je to slučaj u zemljama gdje vlada napredna parlamentarna demokratija, jeste pokretanje pitanja odgovornosti, javne, političke, disciplinske, moralne, te sankcionisanja neodgovornog ponašanja, propusta, nedostataka i kršenja zakona.
Federalni parlament neprihvatljivo kasni u obavljanju jedne od svojih značajnih funkcija – kontrole efikasnosti i zakonitosti trošenja državnog novca od strane državnih i javnih institucija. Čime se dodatno proširuje prostor za nekažnjeno kršenje zakona, i korupciju, unutar institucija vlasti ili onih koje one kontrolišu.
Slična je situacija i sa državnim parlamentom, za koji su dostavljanjem prijedloga kandidata za članove parlamentarnih komisija otvorene mogućnosti za konačno formiranje komisija za finansije i budžet, oba doma, u čijoj nadležnosti je rad Ureda za reviziju, odnosno razmatranje revizorskih izvještaja i dalje postupanje u vezi sa u njima datim ocjenama i preporukama. Ali i dalje dvogodišnji posao Ureda za reviziju stoji nerazmotren. I dalje cekamo da komisije pocnu raditi. I dalje cekamo da vidimo konkretnu reakciju parlamenta na revizorske nalaze i preporuke. A pritom, pričinjena šteta, neblagovremenim djelovanjem, teško da se može amortizovati čak i eventualnim intenzitetom rada iznad uobičajenog.
Centri civilnih inicijativa čitavu situaciju tretiraju kao neprihvatljivu. I pozivaju sve parlamentarne političke stranke i izabrane poslanike da ubrzaju proces imenovanja Parlamentarne komisije za reviziju pri Parlamentu FBiH, kako bi se vlast što prije počela baviti onim što joj je ustavna obaveza – imeđu ostalog i kontolom utroška javnih sredstava.
Zbog svega navedenog, potrebno je smjesta, prekinuti sa neodgovornim ponašanjem političara, i ne samo formalno formirati komisije i zakazivati njihove i sjednice parlamenta, nego – ozbiljnim, intenzivnim, efikasnim radom, probati nadoknaditi bar dio ogromnih zaostataka i amortizovati bar dio štete načinjene neradom.