Sjedinjene Države, Kina, Saudijska Arabija, Indija i Francuska zajedno za oružje izdvajaju više novca od svih drugih zemalja svijeta, podaci su međunarodnog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) iz Stockholma.
Teško je i zamisliti svotu od 1.822 milijarde američkih dolara. Toliko novca je 2018. godine u svijetu izdvojeno za naoružanje – 2,6 posto više nego godinu dana ranije. Od svih zemalja najviše za vojsku izdvaja SAD – 2018. godine je izdvojio skoro jednako novca kao osam zemalja zajedno koje su na listi od drugog do devetog mjesta.
“Ovogodišnje povećanje od 4,6 posto je prvo povećanje nakon sedam godina”, kaže u razgovoru za DW Nan Tian, šef projekta instituta SIPRI. “SAD planira veliki program modernizacije čitave vojske i sada počinje s tim. Govorimo o svoti od 1,8 bilijuna dolara, za idućih dvadeset godina, koja će biti izdvojena za konvencionalno, kao i nuklearno oružje.”
Prema podacima instituta SIPRI-a najviše za vojsku izdvajaju SAD, Kina, Saudijska Arabija i Indija. Na petom mjestu 2018. godine je bila Francuska, zatim Rusija, koja je po prvi put od 2006. godine na šestom mjestu. Međutim, to nije zato što je Rusija 2018. godine izdvajala za vojsku manje novca nego ranijih godina, već zato što je SIPRI sve brojke preračunao u američke dolare, objašnjava Tian. “Razlog zbog kojega su se ruski vojni izdaci smanjili za 3,5 posto je isključivo inflacija. U rubljima je 2018. potrošeno jednako kao i 2017. godine.”
Ruski vojni izdaci izazivaju nemir u evropskom susjedstvu, navodi se dalje u izvještaju. Tome je svakako doprinio rusko-ukrajinski sukob. Prošle godine Ukrajina je izdvojila 4,8 milijardi američkih dolara za oružje, što je 21 posto više nego godinu dana ranije. Vojne izdatke su 2018. godine, međutim, povećale i Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska i Poljska, kako bi reagirale na prijetnju koju osjećaju od strane velike susjede.
Zemlje zapadne Europe koje su među prvih deset na listi su Francuska, Velika Britanija i Njemačka. Njemačka je povećala vojni budžet – vlada do 2025. godine planira povećati vojne izdatke na 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Danas oni iznose 1,2 posto, dok NATO partner SAD zahtjeva da izdvajanja iznose dva posto.
Na neospornom drugom mjestu u svijetu je Narodna Republika Kina. Za oružje i modernizaciju vojske Kina je prošle godine izdvojila 250 milijardi američkih dolara. U posljednjih deset godina vojni budžet je povećan za 83 posto. Stručnjak instituta SIPRI kaže da Kina s jedne strane širi utjecaj u regiji. “Kina ne želi da SAD dođe preblizu u regiji i susjednim zemljama. Ima velikih napetosti između tih velikih igrača.” S druge strane, dodaje, važnu ulogu svakako ima modernizacija vojnih snaga SAD-a – kako za Kinu, tako i za Rusiju. “Ne bih to nazvao utrkom u naoružanju, ali te zemlje svakako izdvajaju više novca za vojsku i naoružavaju se novim, boljim i efikasnijim oružjem. To oružje je često vrlo skupo.”
U novom arsenalu je sve više autonomnog, cyberskog i biološkog oružja. Na konferenciji u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu, SIPRI je nedavno upozorio na opasnost munjevitog razvoja novih, bioloških tehnologija u naoružanju.
I pored pada cijene nafte Saudijska Arabija je i prošle godine toliko novca izdvajala za naoružanje da je na trećem mjestu aktualne liste instituta SIPRI. S vojnim budžetom od 67,6 milijardi američkih dolara, Saudijska Arabija je najveći svjetski uvoznik oružja. Nakon ubojstva novinara Jamal Khasoggija unovembru prošle godine, njemačka vlada je uvela zabranu izvoza oružja u Saudijsku Arabiju, ali se ta odluka teško provodi u djelo. Vojna oprema njemačke vojne industrije proizvodi se u suradnji s partnerima iz drugih zemalja u kojima njemačka vlada ne može utjecati na zabranu izvoza.
Kada je riječ o izvozu oružja, Njemačkoj vladi je sve teže i s Turskom. Razlog za to su kršenje ljudskih prava u toj zemlji ili vojne ofenzive protiv Kurda u Siriji. Međutim, Turska se nastavlja naveliko naoružavati – prošle godine vojni budžet joj je bio veći za 24 posto. U međuvremenu je Turska na petnaestom mjestu, kada je riječ o vojnim izdacima. “Turska izdvaja sve više novca kako bi financirala brz program isporuke oružja. Ona kupuje jako puno oružja”, komentira Nan Tian. “Također širi i vojnu ofenzivu protiv kurdskih grupa u Siriji, a za to je potrebno puno novca.”
Petu godinu zaredom Indija povećava vojne izdatke – i trenutno je na četvrtom mjestu liste SIPRI. Indija za vojsku izdvaja 66,5 milijardi dolara – skoro šest puta više od susjeda i zakletog neprijatelja Pakistana. Dvije nuklearne sile nastavljaju s naoružavanjem i situacija u regiji Kašmira ostaje neizvjesna i rizična za čitavu regiju. Općenito se u čitavoj Aziji sve više novca izdvaja za naoružanje. Prema izvještaju instituta SIPRI, taj trend se ne mijenja dobrih 30 godina, a tome svakako doprinose vojni izdaci Kine, Indije, Japana i Južne Koreje, koje su među prvih deset zemalja na SIPRI-listi.
Afrika se kao kontinent može u ovogodišnjem izvještaju pohvaliti da je manje novca izdvojila za naoružanje. Taj trend traje četiri godine – a iz izvještaja za 2018. godinu se prije svega vidi da su četiri sjevernoafričke zemlje izdvojile više novca za oružje od 45 zemalja južno od Sahare. Vojni izdaci Sudana smanjeni su za čak 49 posto, Angole za 18 posto. Ipak, stručnjak instituta SIPRI Nan Tian, kaže da treba biti oprezan s tim podacima. “Postoje ozbiljne sumnje da Sudan izdvaja puno novca koji nije iz državnog proračuna, zbog čega je teško sve to upratiti. Postoje programi u okviru kojih novac od nafte direktno odlazi vojsci, ali kao civilno društvo to ne možemo dokazati.” Sumnja se da Sudan nije jedina afrička zemlja koja ne iznosi otvoreno podatke o svojim vojnim izdacima: “To je naravno i pitanje korupcije i na koji način se novac izdvaja – i tko od toga profitira”, ističe Tian.
U izvještaju instituta SIPRI o vojnim izdacima, nema informacija o tajnom poslovanju u trgovini oružjem. Izvještaj i baza podataka se baziraju isključivo na slobodno dostupnim izvorima i službenim informacijama. Dakle, nije isključeno da su stvarna izdvajanja za vojsku i veća od 1.822 milijarde američkih dolara, što je izračunao institut SIPRI. Bilo da je riječ o djeci, muškarcima ili ženama, siromašnima ili bogatima: po glavi stanovnika Zemlje, na oružje odlazi 239 američkih dolara. “Kada pogledamo koliko ljudi živi ispod linije siromaštva, s dolarom ili dva, onda je to 60 posto njihovog godišnjeg prihoda, ako se računa linija siromaštva od jednog dolara dnevno”, naglašava Dr. Nan Tian s međunarodnog Instituta za istraživanje mira – SIPRI u razgovoru za DW.
Globalna vojna potrošnja dosegla je najviši nivo u zadnja tri desetljeća, uglavnom predvođena Sjedinjenim Državama i Kinom, objavio je u ponedjeljak švedski institut. Međunarodni institut za mirovne studije u Stockholmu (SIPRI) procijenio je da je u 2018. godini na vojsku potrošeno 1,8 bilijuna dolara, što je porast od 2,6 posto u odnosu na 2017. godinu.
Sjedinjene Države na čelu su liste i troše na vojsku 649 milijardi dolara, što je porast od četiri posto u usporedbi s prethodnim razdobljem.
To je 36 posto od ukupne svjetske potrošnje, navodi iz SIPRI-a.
Kina je na drugom mjestu i na vojsku troši oko 250 milijardi dolara, što je 14 posto ukupne svjetske potrošnje.