Vijesti
Kako se išlo u Trst po farmerke i besplatno školovalo i liječilo Danas imate ideologije koje se sve vrijeme bave mrtvima, a ne živima, prošlošću, a ne budućnošću, ističe Puhalo
#

Decenijama već stanovnike BiH nikako da prođe nostalgija za prošlošću pa se, uprkos ukupnom napretku koje je donijelo vrijeme, period Titove Jugoslavije i danas spomene kao zlatno doba u svakom pogledu.

Bez viza
 
  

Iz sjećanja su potisnuti oduzimanje zemlje, verbalni delikti, inflacija i nestašice, žuljevi s radnih akcija i putovanja u Trst po farmerke, a zadržane uspomene na državu u kojoj su razlike među ljudima bile manje, u kojoj se besplatno školovalo, liječilo, zapošljavalo i s pjesmom gradilo, ali i ljetovalo i slobodno, bez viza, putovalo po cijelom svijetu.

Međutim, poređenja s ranijim sistemom više su odraz prave slike sadašnjosti u kojoj žive stanovnici BiH.

- Prirodno je da se ljudi sjećaju mladosti i osjećaju nostalgiju, ali mislim da je tada postojao sistem i da su institucije mnogo više zadovoljavale potrebe većine građana. Povjerenje u institucije je bilo znatno veće. Danas ne postoji sistem vrijednosti koji bi bio zajednički za sve i koji bi građanima predstavljao čvrst oslonac i pružao im sigurnost kakvu su imali tada. Već dugo godina bh. društvo karakterizira ozbiljna destrukcija institucionalnog sistema, a sadašnja društveno-politička situacija još ne daje mogućnosti kreiranja istinski novog koncepta društva - kaže Sarina Bakić, profesorica na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Sociolog iz Banje Luke Vedran Francuz podsjeća da je savremeni život donio mnogo benefita, od modernih telefona, bržeg pristupa informacijama, boljih automobila i stila oblačenja. Ipak, građani sa sjetom govore o vremenu kad su živjeli skromnije, ali je društvo bilo pravednije.

  
- Ono što je postojalo u bivšem sistemu je ta jednakost u pristupu javnim dobrima, iako su i tada postojale političke elite koje su bile malo izdvojene. I danas se priča o besplatnom obrazovanju, liječenju, čak i ljetovanjima i stanovima za određene radnike velikih preduzeća. Prednosti i nedostaci se svakako nalaze i u jednom i u drugom sistemu, tako da će to ostati jedno vječno pitanje. Generalno, čovjek je uvijek nezadovoljan i uvijek teži da ima više. Zato se trebamo vratiti sebi, svom duhovnom zadovoljstvu i tražiti realan pogled. Ako stalno težimo materijalnom, nikad nećemo biti zadovoljni - dodaje Francuz.
 
Uvijek nezadovoljni
 
  / 
 
 

Kad smo mladi, sve je ljepše, a kasnije nam je budućnost sve kraća, a prošlost sve duža, pa je pitanje je li to žal za boljim životom ili za mladošću, kaže analitičar i psiholog Srđan Puhalo.

- Mi žalimo za nečim što danas nemamo, za nekim redom, sistemom, možda čak i za vremenom kad nismo trebali puno ni razmišljati, već je neko za nas razmišljao, pa bismo naveče u pola osam vidjeli šta je za sutra ispravno. Život je bio jednostavniji, ali skučeniji. Imali smo i neku sigurnost, koja prija, ali i ograničava. Sad se postavlja pitanje koliko je za nas važna sloboda, a koliko ljudi žude za sigurnošću - kaže Puhalo.

Da nam je sadašnjost ljepša, ne bismo se tako često vraćali u prošlost.

- Koliko je ljudi u socijalističkoj Jugoslaviji maštalo o Kraljevini SHS ili Turskoj? Vrlo malo onih koji su u tim sistemima profitirali. Najveći broj ljudi imao je korist od socijalizma, školovali su djecu, bolnice su im postale bliže, infrastruktura bolja, radili su. Zbog raznih problema su i kritikovali socijalizam, ali nisu maštali o kraljevini niti bi se vratili u to vrijeme. Danas imate ideologije koje se sve vrijeme bave mrtvima, a ne živima, prošlošću, a ne budućnošću. Svaki dan imate parastose, komemoracije, sjećanja na žrtve, što je potpuno druga filozofija u odnosu na socijalizam - ističe Puhalo.

Socijalizam je maštao da postane komunizam, da se unaprijedi, a danas nacionalizmi u BiH maštaju o starim vremenima velike Srbije, Hrvatske i Bosne, smatra on.

- Zato živimo u zemlji koja je nesređena, koju vlast čini takvom, u kojoj su obesmišljeni demokratija, izbori, kapitalizam, sve osim nacionalizma. Zbog toga su se ljudi umorili. Kad vidite da danas morate u Srbiju po vakcinu, shvatite koliko je bilo važno što ste se nekad mogli liječiti od Beograda do Ljubljane - dodaje Puhalo.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.