Proglašen je krivim po svih deset tačaka optužnice.
Porota na sudu u Nujorku se prošle sedmice povukla na vijećanje kako bi odlučila je li zloglasni meksički narkobos kriv za deset tačaka optužnice, na prvom mjestu za vođenje kontinuiranog kriminalnog pothvata i međunarodne zavjere proizvodnje i distribucije kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane.
Impozantna količina dokaza
Mnogi su očekivali brzu osuđujuću presudu, s obzirom na impozantnu količinu dokaza, uključujući niz svjedočenja El Chapovih bivših saradnika koji su postali svjedoci pokajnici, snimljene razgovore i elektronske prepiske Chapa i njegovih ljubavnica i saradnika koje su američki agenti prisluškivali, kalašnjikove i kilograme zaplijenjenog kokaina.
Tužioci tvrde da je El Chapov kartel pod njegovim vodstvom prokrijumčario najmanje 200 tona kokaina u SAD. Na suđenju je otkriveno i da je El Chapo lično mučio i ubijao svoje suparnike, da je njegov plaćeni ubica Antonio “Jaguar” Marruf imao posebno prilagođenu sobu za ubijanje te da je El Chapo uhvaćen nakon što su agenti FBI-ja vrbovali njegovog bivšeg saradnika Kristijana Rodrigeza, informatičkog stručnjaka koji je za njega izradio sistem tajne komunikacije. Nakon što su upali u taj sistem, američki agenti domogli su se preko 200 sati snimljenih Čapovih razgovora. S druge strane, advokati tvrde da su svjedoci pokajnici u stvari svalili sopstvene zločine na El Chapa.
Samo jedan svjedok odbrane
Od 57 svjedoka koji su bili pozvani na sud, samo je jedan bio svjedok odbrane – Chapovi advokati iznosili su odbranu samo pola sata. Ipak, stvari nisu bile tako jednostavne. Porota je morala pažljivo razmotriti svaku od deset tačaka optužnice, od kojih jedna sadrži čak 27 različitih kaznenih djela, a zatim morala ispuniti komplikovani formular od osam stranica u kojem objašnjava svoju odluku.
Bilo je gotovo nezamislivo da El Chapo bude oslobođen za svih 10 tačaka optužnice – a osuđujuća presuda za samu jednu od njih lako bi mu mogla donijeti doživotnu zatvorsku kaznu, ili dugogodišnju kaznu koja bi ga, s obzirom na njegove godine (61) najvjerovatnije zadržala iza rešetaka do smrti. Naravno, osim u slučaju da ne pobjegne i iz američkog zatvora kao što je već dva puta iz meksičkog, ali i to je takođe u rangu gotovo nezamislivog. Podsjetimo, El Chapo je, zahvaljujući ovom dvostrukom bijegu i višegodišnjem skrivanju od meksičke i američke policije, dosegao status ikone u narkomiljeu, ali je 2016. uhvaćen i treći put, a iduće godine deportovan u SAD.
“Kum narkosvijeta”
Američko pravosuđe ga opisuje kao “kuma narkosvijeta”.
El Chapo, što na španskom znači “kratki” (zbog njegovog relativnog niskog rasta), osnovao je zloglasni narkokartel Sinaloa još 1989. U međuvremenu je Sinaloa postala “najveća organizacija za krijumčarenje droge na svijetu… s hiljadama članova”, kako tvrdi američko tužilaštvo. El Chapo ga je vodio do 2014. kad je drugi put uhapšen i zatvoren.
Dotad je, tvrdi se u optužnici, njegov kartel u SAD prokrijumčario najmanje 154.626 kilograma kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane, u vrijednosti od 14 milijarda dolara – više nego ijedan drugi narkokartel ikad.