Vijesti
Leglo afera ili žrtveno janje: Plenković od Bandića preuzima firmu za 280 miliona kuna Na sastanku premijera Andreja Plenkovića i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića dogovoreno je, između ostalog, da će država u potpunosti preuzeti tvrtku APIS IT. Za to bi se iz državnog proračuna trebalo navodno izdvojiti 280 miliona kuna.
#

Riječ je o tvrtki koja pruža informatičku podršku gotovo svim državnim tijelima. Osim toga, APIS IT obrađuje rezultate izbora te provjerava potpise koje prikupljaju referendumske inicijative. Ujedno, to je firma uz koju se zadnjih godina vežu mnoge afere.

APIS IT je nasljednik Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka (GZAOP-a). Osnovan je krajem 2005. ugovorom između Vlade i Grada Zagreba, prema kojem je 51 posto pripalo državi, a 49 posto Gradu. Sad bi taj gradski dio, prema dogovoru Plenkovića i Bandića, država otkupila.

Ministarstvo državne imovine naručilo je procjenu vrijednosti udjela Grada u APIS-u, nakon što se Bandić još u travnju obratio tom ministarstvu i Ministarstvu financija s ponudom o prodaji gradskog udjela, a ona iznosi, piše Večernji list, 280 miliona kuna.

Prije četiri godine HDZ-ova vlada čak je razmišljala o privatizaciji APIS-a, ali se od toga u međuvremenu odustalo te je on dobio status tvrtke od posebnog državnog interesa.

APIS zapošljava više od 400 djelatnika. Uglavnom se radi o visokoobrazovnom kadru (informatičari i inženjeri) čija prosječna plaća, prema podacima Fine, iznosi oko 9700 kuna. Na čelu tvrtke je Saša Bilić, a u Upravi sjede još Vlado Rendulić (bivši glavni direktor) i Ivana Gudelj Tičak.

Kad se pogledaju poslovne knjige, vidljivo je da je APIS financijski stabilna tvrtka s ukupnim kapitalom od 329,7 miliona kuna dok su joj kratkoročne obaveze krajem prošle godine iznosile 36,8 miliona kuna.

Firma je lani imala 225,6 milijuna kuna prihoda, što je bio rast od osam posto u odnosu na godinu prije. Porasla joj je i dobit za 33,8 posto, na 7,4 milijuna kuna. Odlukom Uprave 2,2 milijuna kuna dobiti uplaćeno je u državni proračun, 2,1 milijun kuna otišlo je u proračun Grada Zagreba dok je 2,9 miliona kuna zadržano za ulaganje u daljnji razvoj poslovanja.

Najznačajniji projekti APIS-a dosad su bili fiskalizacija i projekt e-Građani. Osim toga, izradili su informacijski sustav za Poreznu upravuCarinu i katastar.

Trenutno je najznačajniji projekt na kojem APIS radi Centar dijeljenih usluga (CDU), a on bi na jednom mjestu trebao objediniti baze podataka svih tijela državne uprave. Njegova vrijednost je 360 miliona kuna, od čega je 85 posto osigurano iz fondova EU-a.

Širom javnosti APIS je poznatiji po brojnim aferama u kojima se tvrtka izravno prozivala ili je bila tek žrtveno janje.

Tako se lani našao na meti žestokih kritika inicijatora referenduma za izmjenu izbornih pravila i protiv Istanbulske konvencije nakon što je ustanovljeno da je prikupljeno 40.000 nečitkih potpisa.

Prije tri godine tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prozvao je APIS da su mu 'ukradeni' glasovi na parlamentarnim izborima, za što nije ponudio nikakve dokaze.

U rujnu 2014. mediji su pisali kako je APIS postao mjesto za uhljebljivanje SDP-ovih kadrova, što su iz te tvrtke oštro demantirali.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.