Neki državni uredi već su zatvoreni, a poštari neće dostavljati poštu u čak šest država, dok u još četiri države neće raditi u pojedinim regijama. Otkazano je na hiljade letova, ne vozi na desetke vozova, a većina od toga u Chicagu.
Snažna zima pogodit će idućih dana oko 212 miliona ljudi, gotovo dvije trećine populacije SAD-a. Njih oko 83 miliona bit će na posebnom udaru zime između srijede i ponedjeljka, upozorava CNN.
Došlo je i do prvih ljudskih žrtava. Od početka sedmice od hladnoće i smrzavanja umrlo je pet osoba, a vlasti uporno pozivaju ljude, posebno stare i bolesne, da stoje u zatvorenom i ne izlaze na “najhladniji zrak u generaciji”, kako ga zovu stručnjaci.
Trump: Gdje je globalno zatopljenje?
In the beautiful Midwest, windchill temperatures are reaching minus 60 degrees, the coldest ever recorded. In coming days, expected to get even colder. People can’t last outside even for minutes. What the hell is going on with Global Waming? Please come back fast, we need you!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) January 29, 2019
Američki predsjednik Donald Trump komentirao je ekstremnu hladnoću koja je zahvatila SAD i zapitao se – gdje je globalno zatopljenje kad su temperature tako niske.
“Temperature padaju i do -50 Celzijevih stupnjeva, što je najniža temperatura u historiji. U idućim danima bit će još hladnije, ljudi ne mogu preživjeti vani ni 10 minuta. Što se, dovraga, događa s globalnim zatopljenjem? Molim te, vrati se, trebamo te!”, napisao je Trump na Twitteru.
Brzo je stigla reakcija meteorologa i stručnjaka i to iz vladine agencije. Američka Agencija za praćenje oceana i atmosfere objavila je crtež u kojem objašnjavaju kako točno funkcioniraju klimatske promjene i globalno zatopljenje te kako zagrijavanje oceana dovodi do snježnih oluja.
Winter storms don't prove that global warming isn't happening. https://t.co/LDqfq4JH9n pic.twitter.com/ndmLD637Cb
— NOAA Climate.gov (@NOAAClimate) January 29, 2019
Šta se zapravo događa?
O tumačenju ove pojave, koja se na prvi pogled doima kao kontradikcija, za prijašnjih zima, posebno kada su se bilježili prodori hladnog zraka i snijega sve do Floride u SAD-u i Sahare u Africi. No nije naodmet još jednom predstaviti dominantnu teoriju koja posljednjih pet-šest godina dobiva sve više potvrda. Tim prije što se trenutni scenarij uklapa u ovu priču i podudara s očekivanjima klimatologa.
Poznato je da se Sjeverni pol Zemlje zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta, o čemu posebno dramatično govore razmjeri njegovog otapanja u ljetnim razdobljima proteklih godina kao i temperature koje su znale biti 30-ak stepeni više od uobičajenih. Brže otapanje Sjevernog pola očekivano je iz više razloga.
Ovakvo ubrzano zagrijavanje sjevernih polarnih krajeva smanjuje razliku u temperaturama i u tlaku zraka između polarnih i ekvatorijalnih krajeva. Zbog smanjivanja razlike u tlakovima zraka, slabi visinska mlazna struja koja se nad srednjim sjevernim geografskim širinama kreće od zapada prema istoku i predstavlja svojevrsnu barijeru između južnih masa toplog tropskog zraka i sjevernog ledenog. Kada je ta struja jaka, ona ne dozvoljava jake, duboke i dugotrajne prodore polarnog zraka na jug. Kada je slaba, oni su učestaliji i izraženiji.
Na sličan način smanjenjem razlike u tlakovima zraka visinska mlazna struja u atmosferi usporava i snažnije krivuda, odnosno meandrira. Ovo meandriranje omogućuje duže i dublje prodore hladnog zraka s pola na jug, odnosno toplog iz tropskih krajeva na sjever.
Također, slabljenje visinske struje uzrokuje sporije premještanje zračnih masa te omogućuje duže zadržavanje istih sustava iznad istih područja. To pak znači da će ista situacija duže vladati na istom području, što znači da možemo očekivati izraženije ekstreme bili oni dugotrajne suše ili dugotrajne obilne snježne padaline.
Globalno zatopljenje donosi topliji svijet s više snijega
Ovo što se trenutno događa u Alpama objašnjava još jedan mehanizam globalnog zagrijavanja.
Naime, toplija atmosfera može apsorbirati veće količine vlage što je efekt koji nam je poznat iz zaparenih kuhinja. Posljedica te pojave su ekstremne oborine koje mogu pasti u obliku obilnih kiša ili obilnog snijega u područjima u kojima uvjeti pogoduju stvaranju snijega.
Dakle, oba ova modela, koji su konzistentni s globalnim zagrijavanjem, predviđaju upravo ono što se trenutno događa, iako stručnjaci upozoravaju da pojedinačne meteorološke pojave ne bi trebalo uzimati kao potvrde dugoročnih klimatoloških trendova.