Nastavljena je druga hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH, nakon jednosatne pauze koja je uslijedila po okončanju rasprave o prvoj tački dnevnog reda koja se odnosila na aktuelnu situaciju u pravosudnim institucijama BiH s akcentom na obaveze iz preporuka Evropske komisije.
U nastavku zasjedanja zastupnici razmatraju Informaciju Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH, s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona (USK).
Zastupnik Dragan Mektić (SDS), koji je ujedno i aktuelni ministar sigurnosti BiH, prisutne je upoznao s određenim statističkim pokazateljima vezano za ovu temu.
– U BiH je do 24. juna registrovano 10.595 ilegalnih migranata, od kojih je 9.919 iskazalo namjeru za azil, a njih samo 196 podnijelo zahtjev za azil. U toku postupka nisu se pojavili, pretpostavka je da su napustili BiH i zbog toga se obustavlja postupak o azilu – kazao je Mektić.
Po osnovu readmisije iz drugih država, prije svega iz Hrvatske, prihvatili smo 324, a po istom osnovu drugim državama, uglavnom Srbiji, predali smo isti broj stranih državljana.
Prema njegovim riječima, tokom 2018. u BiH je registrovano oko 23.000 ilegalnih migranata.
– Ako uzmemo u obzir da je za prvih šest mjeseci ove godine nešto preko 10.000 migranata, i ako se, a za pretpostaviti da je tako, nastavi ova dinamika, mislimo da se neće uvećati broj migranata u odnosu na prošlu godinu. Čak je pitanje i da li će se dostići ta cifra od prošle godine, čime se može konstatovati da nema nekog drastičnog povećanja migranata, kao što se pokušavala stvoriti takva percepcija – rekao je Mektić.
Naveo je da migranti u BiH dolaze iz pravca EU – Bugarske i Grčke, i da je u toku prošle godine spriječeno njih oko 15.000 da uđu u BiH, a isti nivo, kaže, bit će i ove godine.
– Ključno je rješenje problema ovih migracija da koliko je god moguće zapriječimo istočnu granicu BiH, da nam ti migranti ne ulaze, iako imamo situacija da čak i po 10 puta vraćamo jednog migranta, i u nekoj opciji on vjerovatno nekako i uspije da uđe u BiH – rekao je Mektić.
Što se tiče istočne granice BiH, kako je rekao, Vijeće ministara BiH usvojilo je akcioni plan hitnih mjera, s fokusom na jačenje tog dijela granice.
– Tu je prije svega ključni problem kadrovska nepopunjenost Granične policije, – više od jedne petine GP je nepopunjeno. Na raspolaganje joj treba dati određena finansijska sredstva kako bi se bolje tehnički opremila i bolje zaštitila našu granicu – naglasio je Mektić.
Međutim, nastavlja, ni 2018. prilikom donošenja budžeta, ni ove godine – po osnovi privremenog finansiranja – nije bilo razumijevanja za povećanje sredstava GPBiH za popunjavanje preko 500 policijskih službenika, niti je jedna jedina marka utrošena za tehničko opremanje GP vezano za sprječavanje ilegalnih migracija.
Nakon što uđu u BiH, dodaje, jedini cilj i želja migranata je da što prije tranzitiraju preko BiH i idu dalje u zapadnu Evropu.
– Zato su oni i napravili neku vrstu prirodne zakonitosti da nakon ulaska u BiH idu dalje prema zapadnom dijelu granice BiH i uglavnom se ta ruta kreće prema USK, jer tu im je najbliže da uđu u Šengen zonu, tj. u Sloveniju, i onda su oni praktično na prostoru EU – jasan je Mektić.
Od spomenute 23.000 migranata koji su prošle godine ušli u BiH, blizu 20.000 njih je izašlo iz BiH, što znači da oni tranzitiraju i nemaju namjeru zadržavati se u BiH.
– Mi smo suočeni s teškom materijalnom i finansijskom situacijom. Nema uopšte dodatnih resursa za rješavanje ovih problema. Nažalost, osim Ministarstva sigurnosti, niko se više ni od državnih, ni od institucija s nižih nivoa ne smatra odgovornim za rješavanje ovog pitanja, tako da je na Ministarstvo sigurnosti, ne samo spala zaštita granice BiH, nego i humanitarni tretman tih migranata. Mi brinemo i o njihovom odijevanju, ishrani, zdravstvenoj zaštiti…naravno uz pomoć Crvenog krsta BiH i nekih humanitarnih organizacija – poručio je Mektić.