Da li će i do kada biti u statusu osumnjičenog za ratne zločine ili pak slobodan čovjek zavisiće od brzine odlučivanja tog tužilaštva o tome da li ima mjesta podizanju optužnice protiv njega ili ne, a ta odluka nije oročena Zakonom o Specijalizovanim većima i Specijalizovnom tužilaštvu.
Specijalizovno tužilaštvo, kojim od septembra prošle godine rukovodi američki tužilac Džek Smit, nadležno je za istraživanje ratnih zločina počinjenih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine.
Ovo tužilaštvo nije objavilo ni jednu informaciju povodom ispitivanja do sada pozvanih lica, to nije učinilo ni u Haradinajevom slučaju, ali je, prema riječima samog Haradinaja, on u Hag pozvan kao osumnjičeni.
“Nismo nikada potvrdili prisustvo bilo koga u vezi sa istragom i nećemo ni sada početi. Istraga nije javna”, ponovio je danas portparol tog tužilaštva Kris Benet u izjavi za Tanjug.
Prema Zakonu o Specijalizovanim većima i Specijalizovnom tužilaštvu, prilikom ispitivanja, Haradinaj će najprije biti upoznat sa svojim pravima, među kojima je i pravo da ne iznosi odbranu – da se brani ćutanjem, a ukoliko odluči da odbranu iznese to može da traje dan, dva, u zavisnosti od toga šta ima da kaže.
Saslušanju osumnjičenog mora prisustvovati advokat, a očekuje se da će to biti Arijant Koci, koji je Haradinaja zastupao i u prethodnim postupcima, u kojima nije odgovarao za zločine za koje je bio optužen pred Haškim tribunlom, pošto je oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Specijalizovano tužilaštvo koje postoji već pet godina do sada nije podiglo nijednu optužnicu, a eventualna optužnica protiv Haradinaja mogla bi da bude podignuta nakon što se utvrdi da postoji osnovana sumnja da je osoba krivično odgovorna za krivično djelo iz nadležnosti Specijalizovanih veća.
Optužnica se podnosi uz dokazni material, Specijalizovanim većima, koja potom odlučuju da li će je potvrditi i naložiti suđenje.
Specijalizovana veća, koja se popularno nazivaju Sud za zlocicne OVK, imaju nadležnost za suđenje krivičnih dijela ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti izvršenih na Kosovu izmedu 1. januara 1998. i 31. decembra 2000.
Formirana su 2017. godine, nakon izvještaja koji je sačinio specijalni izvjestilac Savjeta Evrope Dik Marti 2011.
Haradinaj je u petak, 19. jula po drugi put podnio ostavku na mjesto kosovskog premijera, na koje je izabran septembra 2017. godine.
Ostavku je iz istih razloga podnosio i 2005. godine, kada se predao Haškom tribunalu, gdje je bio optužen za ratne zlocine, a sedam godina kasnije, 2012. pravosnažno je oslobođen svih optužbi.
Prije dve godine je bio uhapšen po potjernici Srbije u Fransuckoj, ali je sud u Kolmaru, nakon višemjesečnog razmatranja, odlučio da odbije zahtev Srbije za njegovo izručenje i da ga pusti na slobodu.
Srbija Haradinaja i dalje traži potjernicom zbog sumnje da je počinio brojne ratne zločine na KIM kao jedan od komandanta OVK i tvrdi da ga ne traži za ista krivična djela za koja je već oslobođen pred Tribunalom u Hagu.
Predsjednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun saopštio je prethodnih dana da Specijalizovano tužilaštvo u Hagu sada posjeduje dokaze protiv Haradinaja za zločine za koje nije procesuiran ranije u Trbinalu.
Stigao na aerodrom, let pomjeren
Haradinaj je stigao danas u podne na aerodrom u Prištini, odakle je, prema medijima na albanskom, trebalo da poleti za Hag u 12.30, za kada je najavljen let na redovnoj lini, preko Beča.
Prema informacijama na aerodromu u Prištini, međutim, taj let za Beč već je pomjeren za više od sat vremena, jer kasni u dolasku, što znači da će Haradinaj, osim ako ne bude išao “specijalom”, mada bi u tom slučaju išao direktno u Hag, provesti sat vremena na aerodromu u Prištini.
Na prištinski aerodrom Haradinaja su inače dovezli službenim kolima sa rotacijom, uz pratnju dva policijska vozila.
Automobil sa Haradinajem ušao je na rampu aerodroma pored VIP ulaza bez zaustavljanja pored velikog broja novinara.
Službeni automobil i dva policijska vozila, nakon manje od desetominutnog zadržavanja, napustila su aerodrom.