Vijesti
Zbog zlostavljanja migranata na granici moguća diskvalifikacija Hrvatske iz Schengena Zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak.
#

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice.

Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.

"Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor", kaže Lydia Gall, viša znanstvenica u HRW-u za istočnu Europu i Balkan.

“Ignoriranjem hrvatskog zlostavljanja migranata na granici šalje se poruka da je poštivanje ljudskih prava kao uvjet za članstvo u Schengenu samo prazna priča", navodi se.

Videosnimka Human Rights Watcha sadrži intervjue s ljudima napravljene u kolovozu neposredno pošto ih je hrvatska policija vratila u BiH. Snimljeni su i intervjui s drugim žrtvama i svjedocima vraćanja, među njima i gradonačelnikom Bihaća.

Snimka sadrži i vjerodostojne tajno snimljene kadrove pripadnika hrvatske policije koji prate skupine migranata preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu bez prethodne provedbe propisanog zakonskog postupka.

Vraćanje potencijalnih tražitelja azila s granice po kratkom postupku bez razmatranja njihovih potreba zaštite, protivan je pravu na azil Europske unije, zatim Povelje o temeljnim pravima EU kao i Konvencije o izbjeglicama iz 1951, navodi HRW.

Organizacija objavi za medije naglašava da je dokumentirala kolektivna vraćanja po kratkom postupku iz Hrvatske u Srbiju odnosno Bosnu i Hercegovinu od 2016. godine.

"U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz 'špalir' policajaca. Nasilje su primjenjivali prema ženama i djeci. Protivno zakonitim deportacijama, migranti nisu vraćani na mjesta ulaska, već u zabačenim graničnim područjima i ponekad su bili prisiljeni prelaziti ledene potoke", kaže se u izjavi HRW-a.

Hrvatska predsjednica priznala 'pushback'

Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe i druge nevladine udruge također su izrazile zabrinutost kakvu izražava i HRW.

Iako je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u srpnju priznala da vlasti pomalo pribjegavaju sili ('pushback') pri vraćanju izbjeglica, hrvatske vlasti opetovano odbacuju takve optužbe, piše HRW.

U nekim slučajevima hrvatske vlasti optužile su humanitarne udruge i žrtve da izmišljaju optužbe kako bi ocrnile hrvatsku policiju.

Hrvatske vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da prekinu takvu praksu i da odgovorne osobe za to odgovaraju, piše HRW.

Organizacija nadalje navodi da je na sastanku u svibnju državna tajnica u MUP-u Terezija Gras rekla predstavniku HRW-a da će hrvatska policija istražiti svaku pritužbu migranata o nedopuštenom postupanju policije, ali pritom nije mogla reći koliko je takvih pritužbi primljeno.

Nije mogla objasniti ni to na koji način migrant vraćen iz Hrvatske u BiH može podnijeti pritužbu protiv postupanja vlasti u Hrvatskoj.

HRW traži monitoring

HRW podsjeća da kandidati za ulazak u šengenski prostor bez graničnih i identifikacijskih kontrola moraju ispuniti određene kriterije, među kojima je i poštivanje prava na traženje azila.

"Članak 4. Zakonika o šengenskim granicama navodi da države članice moraju postupati u skladu sa zakonom EU-a i obvezama koje se odnose na međunarodnu zaštitu, napose po načelu da ne provode prisilna vraćanja u zemlju u kojoj bi bile izložene mučenju, okrutnom i nehumanom postupanju", navodi se.

”Nasilno vraćanje kojim se ti ljudi sprječavaju da pokrenu postupak traženja azila kršenje je članka 4", navodi HRW.

"Organizacija zaključuje da bi Vijeće EU, prije nego što se posluži izvješćem Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen, trebalo razmotriti poštuje li Hrvatska Zakonik o šengenskim granicama", smatra HRW.

HRW ujedno poziva Vijeće EU da Hrvatskoj uvede monitoring i protiv nje pokrene zakonsku akciju zbog kršenja zakona EU.

“Otvoriti Hrvatskoj vrata za ulazak u Schengen u vrijeme kada se migrante i tražitelje azila brutalno vraća, bilo bi davanje zelenog svjetla za zlostavljanja u EU-u", kaže Gall.

"Europska komisija ne bi smjela prihvatiti hrvatska prazna obećanja već bi trebala osigurati da šengenski kriteriji budu istinski ispunjeni, a jasno je da se to danas ne događa", zaključila je.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.