Hrvatska od prvog januara prvi put preuzima rotirajuće predsjedavanje Savjetu EU, što, između ostalog, znači da će pokušavati da progura i sopstvene interese i založi se za svoj ulazak u šengensku zonu, odnosno da će važne teme biti i nadzor granica i migranata, piše Deutsche Welle (DW), pojašnjavajući šta hrvatsko predsjedavanje EU donosi za region.
Šest mjeseci predsjedavanja Savjetu Evropske unije svakoj članici pruža priliku da se pokaže kao dobar domaćin, organizator ili dirigent za složene teme EU. Neke male i stare članice – kao što je Luksemburg, koji je 12 puta predsjedavao Uniji – već su uvježbane za taj zadatak i potrebno im je samo nekoliko dodatnih saradnika kako bi organizovali sjednice i konferencije, počinje svoju analizu DW.
Druge, čak i mnogo veće članice, u Briselu su na lošem glasu. Na primjer Velika Britanija, koja sad napušta Uniju, tokom svojih predsjedavanja redovno se pokazivala kao haotična, loše organizovana i bez mnogo nadahnuća.
Njemačka, najveća članica Unije, koja u drugoj polovini 2020. preuzima predsjedavanje, na glasu je kao uporna i efikasna, ali i kao jako birokratska i pedantna. Nijemci angažuju na stotine dodatnih diplomata u briselskom predstavništvu kako bi uspješno prebrodili tih šest mjeseci predsjedavanja.
Hrvatska, najmlađa članica, koja je tek 2013. pristupila EU, tako će prvi put preuzeti predsjedavanje u gotovo 200 radnih grupa i konferencija Savjeta. Mnogi građani EU, ali i diplomate u Briselu, Hrvatsku poznaju tek kao obalu na kojoj provode odmor, ali sada hrvatska vlada ima priliku da pokaže i neke svoje druge strane, piše DW.
To bi moglo da funkcioniše, ocijenila je politikolog Luiza Slavkova u jednom intervjuu za njemačku fondaciju “Kerber” nakon što je Bugarska predsjedavala EU 2018. godine.
“U zavisnosti od veličine zemlje, predsjedavajući uspijevaju da u EU postave tek jedan ili dva svoja akcenta. Van toga, u suštini se samo nastavlja politika prethodnika”, rekla je Slavkova.
Ona, ipak, ocjenjuje da je “Bugarska tokom svog predsjedavanja zaista postala donekle poznatija u određenim krugovima evropskih novinara, političara, ali i preduzetnika.
“U svakom slučaju, bilo je više interesovanja za Bugarsku. To onda može da pomogne da se obori bar nekoliko uobičajenih predrasuda o nekoj zemlji”, smatra Slavkova.
To bi moglo da uspije i u slučaju Hrvatske. S tim što ostaje otvoreno koliko će taj efekat da potraje i koje konkretne posljedice to može da ima po turizam, odnosno ulaganja u tu zemlju.
Hrvatske diplomate i službenici predvodiće na stotine sjednica u Briselu, ali i predstavljati Evropsku uniju na svjetskoj pozornici, na konferenciji o klimi, na sastancima na vrhu ili tokom posjeta zemljama Azije ili Afrike.
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ima ambiciozne ciljeve. On želi da navede Francusku da odustane od veta kojeg je postavila protiv pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To francusko protivljenje ove jeseni je bio pravi diplomatski hladan tuš i za Evropsku uniju i za Hrvatsku.
“Ali i hladan tuš može da bude koristan”, kaže Radman za internet-portal Euractiv: “On možda malo pomaže da se fokusiramo i ozbiljno postupamo kada se radi o konkretnim odlukama. Pokušavamo da povećamo svijest o tome da je proširenje važno za čitavu EU, a ne samo za susjede.”
Hrvatska želi da tu bude pošten posrednik, izjavljuje ministar spoljnih poslova te zemlje. Vrhunac hrvatskog predsjedavanja trebalo bi da bude sastanak na vrhu o proširenju koji će održati 6. i 7. maja u Zagrebu i na kome bi trebalo da se nađe izlaz iz tog ćorsokaka.
Diplomate u Briselu ne očekuju da će novajlija kao što je Hrvatska, koja je 2018. iz blagajne EU primila 660 miliona evra pomoći, biti domaćin koji će uspjeti da nametne sporazum u kompleksnim temama kao što je budžet Evropske unije. Jer upravo traje žestoka svađa o srednjoročnom budžetu EU za godine do 2027. i tu se radi o milijardama evra.
Vjerovatno će te sporove da riješi tek Njemačka kao predsjedavajuća u drugoj polovini sljedeće godine i koja je najveći platiša u budžet EU (13,5 milijardi evra godišnje). Ali Hrvatska može da pomogne i da Njemačkoj pripremi teren za sporazum već ovog februara kada će biti održan prvi vanredni sastanak na vrhu o budžetu EU pod predsjedavanjem Hrvatske, ocjenjuje DW.
Ali kada je riječ o samom predsjedavanju u EU, austrijski politikolog Anton Pelinka je u listu “Standard” povodom predsjedavanja te zemlje 2018. upozorio da se ta uloga precjenjuje. Savjet EU već sada ima svog stalnog predsjednika i od decembra je to Belgijanac Šarl Mišel. Zato Pelinka kaže: “Predsjedavanje Savjetu EU je prije svega dobra prilika da se dobro predstavite. Ili da tu priliku propustite.”