Novi Indeks Ujedinjenih nacija (UN) o gladi u svijetu pokazuje da nijedan čovjek ne mora da bude gladan.
To što je ipak svaki deseti stanovnik planete gladan duguje se oružanim sukobima i klimatskim promjenama, ali i nepravednoj raspodjeli.
“Od 2000. godine su na globalnom nivou postignuti napreci u smanjenu gladi koja je širom svijeta smanjena za 32 procenta”, naglašava Frejzer Paterson iz Svjetskog programa za hrane, posebnog tijela Ujedinjenih nacija.
“Vidimo napredak u skoro svim zemljama svijeta”, kaže on.
Ova organizacija u saradnji sa Concern Worldwide svake godine objavljuje indeks i izvještaj o stanju gladi u svijetu.
Prije tri godine recimo nije postojala ni jedna zemlja na svijetu u kojoj je nivo gladi stanovništva bio toliko ozbiljan da je zemlja morala da bude označena crvenom bojom.
Ipak od 2017. godine je glad u Centralnoafričkoj republici ponovo markirana crvenom bojom: opšta situacija kada je riječ o hrani je zastrašujuća u ovoj zemlji koja je rastrgnuta oružanim konfliktom.
Pothranjenost je više pravilo nego izuzetak.
Svako osmo dijete tamo umire prije navršenih pet godina.
Ona koja prežive mahom pate od usporenog rasta i iscrpljenosti.
U četiri druge zemlje situacija je vrlo ozbiljna – u Čadu, Madagaskaru, Jemenu i Zambiji.
U 43 od ukupno 117 zemalja obuhvaćenih u indeksu je stanje “ozbiljno”.
Prema izvještaju, širom svijeta 822 miliona ljudi pati od gladi.
To je svaki osmi čovjek na svijetu.
Prije tri godine taj broj je bio ispod 800 miliona.
Stanje se pogoršalo
“Prije svega dva faktora igraju ulogu za povećanja broja gladnih u protekle tri godine: jedan je djelovanje klimatskih promjena, a drugi povećanje broja oružanih konflikata širom svijeta”, kaže Paterson u razgovoru za Dojče vele.
Indeks se objavljuje od 2006. godine.
Od početka devedesetih su se širom svijeta udvostručile vremenske nepogode, kaže Paterson.
Nastaju ogromni gubici u žetvi zbog poplava, erozije tla i oluja.
“Više koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi vodi do smanjenja mikrohranjivih sastojaka u usjevima, premalo proteina, cinka ili gvožđa”, dodaje Paterson.
Filip Elston, specijalni izvjestilac UN za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, to naziva “klimatskim aparthejdom”.
“Rizikujemo da dođemo u situaciju klimatskog aparthejda gdje bogati mogu da priušte bijeg od globalnog zagrijavanja, gladi i konflikata dok ostatak svjetskog stanovništva mora da pati zbog klimatskih promjena”, rekao je Elston.
Filip Mimkes iz Mreže za ljudsko pravo na hranu u razgovoru za Dojče vele naglašava da danas po glavi stanovnika u svijetu postoji mnogo više namirnica nego ikada.
“To znači da nemamo problem proizvodnje nego raspodjele.”
Ovaj stručnjak ukazuje da se manje od polovine poljoprivredne proizvodnje koristi za prehranu ljudi.
“Ostatak završava drugdje, u bioplastici, u proizvodnji energije, u hrani za životinje.“
Zbog toga, prema njegovim riječima, ne pomaže samo davanje novca koji decenijama obećavaju industrije: “U najvažnije uzroke gladi spadaju zapravo politička pitanja poput diskriminacije, socijalne nejednakosti i nepravednih trgovinskih struktura.”