Vijesti
Nastavnici sami sebe cenzurišu da ne bi naljutili roditelje Prosvjetni radnici u Francuskoj kažu da je zadatak škola da đacima usađuju sekularne vrijednosti sve teži
#

Neki prosvjetni radnici u Francuskoj kažu da sami sebe cenzurišu kako bi izbjegli sukob sa učenicima i roditeljima oko religije i slobode govora. Jezivo ubistvo profesora koji je na času pokazivao karikature proroka Muhameda pokazalo je dimenzije tog problema.

Profesor istorije Samuel Pati je na predavanju o slobodi izražavanja pokazao fotografije kojima se ismijava prorok, a koje je prvi put objavio satirični časopis “Šarli ebdo” 2006, što je dovelo do smrtnosnih napada islamističkih ekstremista na redakciju.

 

Patijevo ubistvo prošle nedjelje je izazvalo bijes u državi gdje mnogi snažno brane odvojenost crkve i države. Ono je takođe iznijelo na vidjelo podjele u društvu gdje glasna manjina u muslimanskoj zajednici osjeća da se njena ubjeđenja ne poštuju, piše Rojters.

Te linije rascjepa su pojačane u posljednjih 10-20 godina, kaže Delfin Žirar, koja je počela da predaje 2004, godine kada je u Francuskoj zabranjeno pokrivanje glave maramom u školama.

“Kao da đaci izražavaju mišljenje koje nije njihovo, nego ljudi koji žele da nametnu vjerski identitet, koji postaje sve jači.”

Rojters piše da ima puno oblika autocenzure: od nastavnika osnovnih škola koji odluče da na času ne čitaju priču “Tri praseta” iz straha od negativne reakcije nekih roditelja muslimana, do profesora istorije koji kažu da izbjegavaju religijsku satiru.

Državni sekularizam, ili “laicité”, čini centralni dio francuskog nacionalnog identiteta i zahtijeva odvojenost religije od javnog života. Prosvjetni radnici kažu da je zadatak škola da svojim građanima usađuju vrijednosti Republike sve teži jer manjina francuskih muslimana i pripadnika drugih vjera nastoji da izrazi svoj vjerski identitet.

“Sprovodila sam autocenzuru povodom brojnih pitanja,” kazala je bivša profesorica jedne pariske srednje škole koja je željela da ostane anonimna iz straha od posljedica. “Osjetila sam stvarnu mržnju prema francuskim vrijednostima.”

Njena iskustva, kako piše Rojters, pokazuju da ubistvo Patija, iako šokantno, nije potpuno iznenađenje.

  / Nastavnica historije i geografije Žilijet Beneli ispravlja domaće zadatkefoto: Reuters
 

Prisjećajući se napada 2015. na redakciju “Šarli ebdoa”, ona je za Rojters rekla da je sljedeći dan izbjegavala da o tome razgovara sa đacima.

“Održali smo minut ćutanja i nastavili. Nisam imala hrabrosti.”

Sekularizam je uvršten u francuski zakon 1905. nakon antiklerikalnih borbi sa Katoličkom crkvom. Posljednjih decenija, želja nekih francuskih muslimana da izražavaju vjerski identitet dominira debatom o balansiranju vjerskih i sekularnih potreba.

Neki nastavnici kažu da se u siromašnim francuskim predgrađima, spisak osjetljivih tema iz nastavnog programa stalno širi. Oni optužuju porodice i lokalne zajednice da utiču na mlade.

Portparol Gabrijel Atal je rekao novinarima ove nedjelje da vlada zna da među prosvjetnim radnicima postoji problem sa autocenzurom.

Rišar Feran, portparol donjeg doma parlamenta i bivši nastavnik, rekao je da bi roditelji trebalo da se “drže dalje od škola i ostave nastavnike na miru. Nastavnicima se mora vratiti potpuni autoritet”.

U emotivnom odavanju pošte Patiju u srijedu, predsjednik Emanuel Makron je rekao da će Francuska braniti svoje vrijednosti i zaštititi prosvjetne radnike. Pritisak, maltretiranje i neznanje nemaju mjesta u Francuskoj, poručio je.

Premijer Žan Kasteks je juče saopštio da će vlada uvesti zakon koji će bolje zaštititi javne službenike od prijetnji.

Francuske vlasti su pokrenule akciju protiv islamističkih militanata nakon što je 18-godišnji izbjeglica iz Čečenije obezglavio Patija kako bi ga kaznio zbog pokazivanja karikatura.

 

  / Ubistvo profesora naglasilo dubinu problemafoto: Reuters
 

Mnogi nastavnici žele konkretnije garancije od Makrona i njegove vlade kada se završi oktobarski raspust.

“Da li bi trebalo da o ovome razgovaram sa đacima kada se vrate, i da karikatura proroka bude pri ruci,” kazala je profesorica umjetnosti koja je željela da ostane anonimna.

Ona je dodala da bi ćutanje moglo biti gore.

“Danas se plašim. Ali, još više se bojim od toga šta bi mogao biti rezultat ako dozvolimo da se strah umiješa u ovu raspravu.”

Karikature nisu “Majn kampf”

Francuski nastavni program postavlja okvir i usmjerava nastavnike na internet sajtove koji im sugerišu materijale i planove za predavanja. Za lekciju o slobodi izražavanja za 13-ogodišnjake, istu koju je Pati predavao, karikature iz “Šarli Ebdoa” su uobičajeni predlog, piše Rojters.

“Karikature nisu ‘Majn kampf’, kaže profesor istorije Maksim Reper, mislići na Hitlerov nacistički manifest. “One nisu poziv na podsticanje mržnje”.

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.