NATO-ovi ministri vanjskih poslova sastaju se u Berlinu ovaj vikend kako bi raspravili o dugoročnoj strategiji, uzimajući u obzir mogući ulazak Finske i Švedske.

NATO-ov geopolitički utjecaj naglo je porastao nakon ruske invazije na Ukrajinu te bi on uskoro mogao dobiti nove članice.

Vladajuća finska Socijaldemokratska stranka u subotu objavljuje stajalište o eventualnom priključenju NATO-u. Finski državni vrh objavio je u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "bez odgađanja", što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. 

Švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u Savezu, prenosi Hina.

Švedski i finski ministri vanjskih poslova Ann Lide i Pekka Haavisto trebali bi učestvovati na sastanku NATO-a.

Moskva kaže da bi širenje NATO-a na Finsku i Švedsku bilo neprijateljska gesta i predstavljalo dodatnu prijetnju njezinoj sigurnosti te je obećala odgovoriti na taj potez. 

Finsku i Švedsku kandidaturu trebalo bi odobriti svih 30 zemalja.

Zasad je nejasno je li to samo privremeno protivljenje Turske, koja je članica NATO-a, ili potencijalno velika prepreka širenju Saveza na dvije zemlje, ocjenjuje BBC.

Dvodnevni sastanak, čiji je domaćin ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock a na njemu će sudjelovati i državni tajnik SAD-a Antony Blinken, označit će početak završne faze pregovora o NATO-ovom strateškom konceptu, dokumentu u kojemu se iznose smjernice za budućnost.

Konačnu verziju dokumenta trebali bi usvojiti čelnici zemalja NATO-a na samitu koji će se održati u Madridu u lipnju.