Tako je u Austriji svega 21 posto Austrijanaca izjavilo da bi oružjem štitilo svoju domovinu.
U državama Bliskog istoka, sjeverne Afrike i u Pakistanu trenutno bi do 94 posto građana uzelo oružje da brani domovinu.
U zapadnoj Evropi svega jedna četvrtina stanovništva, u prosjeku, u slučaju potrebe, uzela bi oružje u ruke da brani zemlju.
– Ovi rezultati iznenađuju. Očigledno Austrijancima nedostaje, kao i ostalima u centralnoj Evropi, konkretna slika prijetnje, analizirao je direktor Vojno-istorijskog muzeja Kristijan Ortner aktuelnu studiju.
On naglašava da je u kriznim godinama između 1956. i 1968, kao i tokom Hladnog rata, bila jasna prijetnja.
– Za moderne vojske je od ogromnog značaja da stanovništvu prenese koliko brzo u sadašnjici mogu u centralnoj Evropi biti pokrenute političke i socijalne krize, upozorio je ovaj vojni istoričar.
U Švajcarskoj, kako pokazuje studija, postoji veća spremnost za odbranu zemlje u slučaju opasnosti.
Tako bi 39 posto Švajcaraca branilo domovinu, a u, također, neutralnoj Švedskoj čak 55 posto.
– Evropska integracija je sigurno puno doprinijela poboljšanju osjećaja sigurnosti u Austriji, i tome da su se scenariji prijetnje promijenili u hibridne mješavine, koje se teško razumiju, objašnjava Ortner.
On je podsjetio da je posljednja veća prijetnja na granicama Austrije bila prije 27 godina, tokom raspada bivše Jugoslavije.
Studija pokazuje da je, ako su zemlje neprestano suočene s konfliktima, većina stanovništva spremna na vojnu odbranu, a to je tako za zemlje poput Izraela, gdje bi oružjem zemlju branilo 66 posto stanovnika, a u Turskoj čak 73 procenta.
U SAD-u, koje su aktivne na mnogim ratištima, spremno je samo 44 posto stanovništva da oružjem brani zemlju.
Također je interesantno da svega 52 odsto katolika kaže da bi za svoju zemlju pošlo u rat, dok bi to učinilo 78 posto muslimana, 77 hindusa i 66 posto budista.
Kada je riječ o razlikama polova, spremnost muškaraca da idu u rat je sa 67 posto veća od one kod žena koja je na 52 procenta.