13.8 C
Sarajevo
20.04.2024

Četvrtinu stranih radnika u Njemačkoj čine radnici iz zemalja Zapadnog Balkana

Procenat radnika iz zemalja Zapadnog Balkana unutar ukupnog broja stranih radnika Njemačkoj u posljednje tri godine je sa devet posto povećan na čak 25 posto. Države, iz kojih ovi ljudi odlaze, mogu pomoći u povratku radne snage na način da ljudima daju poticaj. Moraju formulirati politike i strategije da se ljudi vrate, poručeno je na današnjem panelu održanom u sklopu Sarajevo Business Forum (SBF) 2019. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

U Sarajevu je danas počela jubilarna 10. međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum (SBF), koja i ove godine okuplja vodeće poslovne i političke lidere iz regiona i svijeta. U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom “Izazovi za regiju jugoistočne Europe”, na kojem se razgovaralo o mogućnostima prevazilaženja izazova sa kojima se susreću privrednici u regionu, odnosno kako “odliv mozgova, pretvoriti u privlačenje”.

Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, koji je imao uvodno izlaganje na ovom panelu, istakao je kako je značajno da je fokus na ovogodišnjem forum i rasprava o odljevu mozgova, talentiranih i obrazovanih ljudi iz zemalja Jugoistočne Evrope, s naglaskom na politike da se ti negativni procesi uspore, zaustave i ljudi vrate.

- OGLAS -

“Odgovor na gubitak talenata i fenomen bijega mozgova je jako složen iz više razloga. Slobodno kretanje radne snage temeljno je pravo EU-a, građana i zemalja koje su na putu da postanu članice. Talentirani i obrazovani ljudi odlaze jer ih privlači život u velikim dobro organiziranim gradovima, veće plaće i drugi oblici nematerijalnog uvažavanja koje doživljavaju na radnim mjestima u inozemstvu. Mnogi žele da njihova djeca ne zive u društvu korupcije i nejednakih mogućnosti za razvoja i zato dolaze iz svojih zemalja”, rekao je Mesić.

On je kazao da se, kako bi se potakao povratak kvalificiranih u zemlje Jugoistočne Evrope, mora učiti iz primjera Kine, koja ima veliku stopu povratka radne snage. Kineska politika je, prema riječima Mesića, napravila plan za povratak talentiranih ljudi, a to je uskladila s ekonomskim planom kako bi ostvarila doprinos ekonomskom razvoju.

Mohd Redzuan bin Md Yusof, ministar razvoja i poduzetništva Malezije, istakao je kako je problem odlaska mladih profesionalaca i radne snage proces s kojim je suočena i njegova zemlja.

Obzirom na značajan napredak nauke i tehnologije, Yusof je rekao kako Malezija bilježi porast u odlivu radnika u druge naprednije ekonomije. No, kako je kazao, Malezija radi na obnavljanju svoje ekonomije i ljudskih resursa.

“Razmatramo modele kroz koje ćemo obučavati ljude, kako bi mogli stvarati nova radna mjesta. Želimo da vratimo one eksperte i uspješne poduzetnike koji rade u drugim zemljama i naprednijim ekonomijama. Poduzetnici koji bi trebali pomagati našoj ekonomiji, uspješno rade u drugim zemljama. Želimo ih vratiti kako bi oni mogli povesti Maleziju, a to je ta vizija našeg premijera koju nastavljamo provoditi”, kazao je Yusof.

Kada je riječ o metodama, Yusof je rekao kako njegova zemlja radi na jednom nizu programa, olakšica i poticaja koje nudi malezijskim ekspertima kako bi se vratili i radili u svojoj zemlji. “Stvaramo okruženje koje će biti povoljno i doprinijeti vraćanju naših stručnjaka”, rekao je Yusof, te dodao:

“Nastojimo obučavati ljude da oni postanu oni koji stvaraju radna mjesta, a ne oni koji traže radna mjesta”

Rešad Začina, suosnivač i izvršni direktor kompanije Ministry of Programming, uspješan je poduzetnik koji je svojevremeno napustio domovinu BiH, a nakon što je proveo određeni period u Švedskoj, odlučio je vratiti se u BiH i pokrenuti biznis.

Ministry of Programming je kompanija za startupe (nove kompanije) koja je 2017. godine proglašena najinovativnijom firmom u BiH.

“Odlučio sam napustiti zemlju. Kada sam otišao u Švedsku, bio sam dio jednog od najznačajnijih startupova u Štokholmu, koji je 2016. godine bio među 50 najvećih startupova u Evropi. Onda sam pomislio mogu li isto to napraviti u Bosni. To je bila malo luda ideja, ali ispalo je sasvim dobro”, kazao je Začina.

Vratio se u BiH, osnovao kompaniju, i ona uspješno posluje duže od tri godine.

“Vratio sam se ovdje, osnovao sam kompaniju zajedno s bratom i jako brzo smo ostvarili rast. Izvezli smo 7,5 miliona robe iz BiH. Također smo imali čisti profit od dva miliona KM. Pokazali smo da je to moguće, mada nismo imali nikakvu podršku vlasti. Uspjeli smo to zahvaljujući našim ljudima. Ljudi su najvažnija stvar, a ovdje imate sajne ljude, nadarene i hrabre”, kazao je Začina.

Ivan Ivanišević, generalni direktor za multilateralne poslove pri Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, istakao je kako je u kontekstu teme današnjeg panela ključna rečenica “Inspiracija i kreativnost u društvu koje je zasnovano na vrijednostima”.

“Mislim da mladim ljudima pripada ta vrsta obaveze da inspiracijom iz političkih karijera ljudi koji su ovdje prisutni izvuku ono što je naša suštinska potreba. Kada je riječ o kreativnosti, smatram da kroz različite procese saradnje i razvoja bilateralnih odnosa koje razvijamo svakodnevno u regionu, kroz međunarodne organizacije i inicijative, pokušamo podstaći konkretan razvoj gdje će mladi imati dominantnu ulogu”, rekao je Ivanišević.

Dodao je također kako je vrlo značajna poruka koja je danas upućena na SBF-u, o značaju regije Zapadnog Balkana za Evropu, njenog geopolitičkog značaja, odnosno jačanja percepcije da je ovdje uspješna perspektiva ipak moguća.

Sven Petke, direktor fondacije Konrad Adenauer u BiH, je govoreći o odlasku mladih ljudi iz regiona iznio vrlo poražavajuće podatke, sa aspekta zemlja regiona. Prema njegovim riječima, u Njemačkoj je na kraju 2018. godine bilo 10,9 miliona stranih državljana koji rade u toj zemlji.

“Prema podacima Ureda za statistiku, to je oko 266.000 stranaca iz zemalja van Evropske unije koji imaju radnu dozvolu za boravak. Do kraja 2017. bilo je 217.000 stranaca, a godišnja stopa rasta je viša od 20 posto. Već treću godinu zaredom glavne zemlje iz kojih se dolazi u Njemačku su Indija i Kina (9 posto), BiH (8 posto), SAD (7 posto), kazao je Petke.

Podvukao je kako je migracija radne snage sa Zapadnog Balkana znatno povećana u zadnjih nekoliko godina.

“Na kraju 2018. godine Albanija, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosova i Makedonija, činile su oko 25 posto svih stranaca za dozvolom za boravak radi zapošljavanja. Krajem 2015. taj procenat je bio 9 posto, a tri godine kasnije skočio je na 25 posto”, naglasio je Petke.

Rekao je kako je ovaj visoki procenat izraz teške ekonomske i političke situacije u zemljama iz kojih ovi ljudi dolaze. Ljudi, kako je rekao, jednostavno žele poboljšati život svoje djece.

Države, iz kojih ovi ljudi odlaze, mogu pomoći u povratku radne snage na način da ljudima daju poticaj. Moraju se povezati s dijasporom, jer dijaspora je ta koja treba preuzeti vodstvo u tom napretku. Moraju se, podvukao je Petke, formulirati politike i strategije da se ljudi vrate.

Gjergj Murra, izvršni direktor fondacije Western Balkans, govorio je o djelovanju civilnog sektora kada je riječ o ovom problemu, a tom prilikom je kazao, kako u zemljama Zapadnog Balkana postoji 48.000 organizacija civilnog društva, koje provode različite projekte i inicijative.

“Zapadno-balkanski fond je osnovan od strane vlada zemalja Zapadnog Balkana kako bi podržavao civilno društvo. Naša misija se uglavnom tiče jačanja veza između ljudi. U našoj regiji imamo puno zajedničkih vrijednosti koje nas povezuju. Bolja upoznavanja s susjedima, zajednički rad na istim ciljevima, to je pravi put za stvaranje i obogaćivanje našeg regionalnog identite i izgradnju zajedničke evropske budućnosti”, rekao je Murra.

Dodao je kako Zapadno-balkanski fond ima snažnu potrebu da podržava omladinske projekte i inicijative u regionu.

“Civilni sektor su jedan od najvećih poslodavaca u regionu, zapošljavaju oko 1.200 eksperata i treba im više podrške. Ovo je i najbolji način da im se pruži prilika da razvijaju svoje talente i vještine. Naši političari, donosioci odluka, trebaju uzeti u obzir i povećati resurse namijenjene zajedničkim regionalnim aktivnostima civilnog društva u regiji”, poručio je Murra.

Umut Ergezer, direktor Fondacije za učinkovitost i međunarodnu suradnju je govoreći o odlasku mladih u druge zemlje, kazao kako se generalno ti ljudi nazivaju izbjeglicama, ekonomskim migrantima, gasterbajterima. Ergezer ističe kako su to jednostavno ljudi koji žele bolji život.

“Ono što je značajno naglasiti jeste ta percepcija odlaska, a to je rekao bi kombinacija više faktora. Može biti ekonomski, može radi obrazovanja članova porodice, manje zagađenog zraka, manje korupcije”, rekao je Ergezer.
Sarajevo Business Forum desetu godinu zaredom organizira BBI banka u saradnji sa Islamskom razvojnom bankom (IDB) i drugim partnerima, a pod pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Trodnevna poslovno – investicijska konferencija trajat će do. 19. aprila u glavnom gradu BiH.

Tokom trodnevnog Foruma će biti organizovane prezentacije privrednika i sponzora Foruma, te će se održati poslovni (B2B) sastanci radi umrežavanja učesnika i razvoja novih poslovnih mogućnosti.

Posebna pažnja bit će posvećena privrednim potencijalima Bosne i Hercegovine i cijelog regiona, te potencijalima bh. dijaspore i njihovog ulaganja. Zadnji dan Foruma bit će upriličena i finalne prezentacije takmičenja mladih u biznisu SBF Start-up Challenge. Predsjednik Uprave BBI Banke Amer Bukvić je na otvorenju kazao kako je na ovogodišnjem forumu prisutno 350 novinara, te zvanice iz više od 50 zemalja.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA