Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova podignulo je u ponedjeljak razinu zaštite svojih veleposlanstava u Ljubljani i Beogradu nakon izgreda potaknutih novim zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji Srpska pravoslavna crkva smatra otimanjem njezinih dobara.
Nakon što je crnogorski parlament prihvatio zakon o slobodi vjeroispovijesti, ispred crnogorskog veleposlanstva u Srbiji održan je prosvjed 27. prosinca kada su okupljeni pokušali pomoću pirotehnike zapaliti crnogorsku zastavu, a 28. prosinca sa zgrade veleposlanstva u Ljubljani otuđena je tabla sa natpisom “Ambasada Crne Gore u Republici Sloveniji”.
“Povodom ovih slučajeva u tijeku je redovita komunikacija s nadležnim organima Republike Srbije i Republike Slovenije. Shodno relevantnim procjenama sigurnosnih službi, razina zaštite objekata veleposlanstva podignuta je na drugi stupanj”, priopćeno je iz crnogorskog MVP-a
Navode da je nakon incidenata diplomatsko osoblje u veleposlanstvima obavijestilo policiju koja je obavila očevid i pojačala mjere sigurnosti veleposlanstava u Beogradu i Ljubljani.
“Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) najoštrije osuđuje vandalske istupe počinjene 27, 28. i 29. prosinca ispred prostorija veleposlanstva Crne Gore u Republici Srbiji i Republici Sloveniji te Generalnog konzulata u Sremskim Karlovcima. Najoštrije osuđujemo i pokušaj paljenja crnogorske zastave kao neprimjeren čin i pokušaj oskvrnuća državnih simbola susjedne i prijateljske države”, priopćio je crnogorski MVP.
Prosvjed ispred crnogorskog veleposlanstva u Beogradu, 27. prosinca, održali su studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a podršku su im pružili i studenti iz Banjaluke. Snimke pokazuju da su uporabom pirotehničkih sredstava pokušavali da zapale crnogorsku zastavu.
Srbijanske vladti tada su pozvali da zatraži sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u povodu usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, te da se veleposlanik Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević proglasi nepoželjnom osobom.
Crnogorska Skupština u petak je usvojila zakon o slobodi vjerosipovjesti koji predviđa da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine.
Usvajanju tog zakona u crnogorskoj skupštini prethodio je incident u kojem su zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta pirotehničkim sredstvima te napadom na predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pokušali spriječiti glasanje, nakon čega su svi uhićeni a trojica zadržana u pritvoru.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) smatra da je zakon paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u Crnoj Gori.
Prijedlog zakona je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u koji u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina, prenosi Hina.