6.6 C
Sarajevo
24.04.2024

Organska hrana lošija od obične?

Studija provedena 2017. utvrdila je da postoje neke minorne razlike u prilog organskoj hrani. Ona uglavnom ima manje tragova pesticida što ne znači da ih nema uopće, jer se i u organskoj poljoprivredi mogu koristiti neki pesticidi. Osim toga, nauka do danas nije pokazala da bi tragovi pesticida zaostali na proizvodima mogli imati ozbiljnije štetne zdravstvene efekte. Za sada je nedvojbeno potvrđeno samo da su opasni za poljoprivrednike koji su im jako izloženi i za neke korisne kukce poput pčela.

U organski proizvedenom voću može biti nešto više korisnih fenolnih spojeva, a u žitaricama nešto manje štetnog kadmija. Osim toga, u organskim mliječnim proizvodima ima nešto malo više omega-3 masnih kiselina. Autori ove studije ističu da su zabilježene nutricionističke razlike toliko malene da je pitanje imaju li nekog ozbiljnijeg efekta. Nažalost, zadatak je nemoguće razriješiti na temelju zdravlja ljudi koji konzumiraju organsku hranu jer se oni po prirodi stvari generalno zdravije hrane i zdravije žive.

Medicinski stručnjaci uglavnom se slažu da je mnogo važnije voditi računa o tome da izbor hrane bude dobar, primjerice da sadrži dovoljno voća i povrća dnevno, nego da je organski uzgojena. Kako god bilo, ko god zaključi da mu je sigurnije jesti organsku nego konvencionalnu hranu, neće napraviti ozbiljnu grešku . Naravno, pritom treba biti spreman izdašno platiti spomenute malene razlike.

- OGLAS -

 

Problem je u tome što se u usporedbama organske i konvencionalne poljoprivrede, uglavnom uspoređuju samo njihovi efekti na ljudsko i životinjsko zdravlje i blagostanje. To je u novoj studiji ispravio međunarodni tim naučnika iz SAD-a, Švedske, Francuske i Njemačke. U svom istraživanju, predstavljenom u uglednom naučnom časopisu Nature, oni su razotkrili problematičnu stranu organske proizvodnje. Naime, prema njihovim nalazima, organska je proizvodnja mnogo lošija za klimatske promjene od konvencionalne.Takva mogućnost naslućivala se i ranije, ali u novoj studiji u obzir su uzete sve ključne brojke – svi ulazi i izlazi.

Ukratko, zaključak studije je da su prinosi u organskoj proizvodnji značajno manji po jedinici poljoprivredne površine nego u konvencionalnoj (to je također jedan od razloga zašto je skuplja), što za posljedicu ima veće krčenje šuma i u konačnici veće emisije stakleničkog plina CO2 koji je ključni uzrok klimatskih promjena.

„Često je važnija vrsta hrane. Naprimjer, ako jedete mahunarke ili organsku piletinu, to je za klimu mnogo bolje nego da jedete konvencionalno uzgojenu teletinu“, objasnio je Stefan Wirsenius sa Univerziteta Chalmers, jedan od autora studije. Dodao je da je organski uzgoj svakako bolji za dobrobit životinja i istakao je da u konačnici najveći efekt na klimu ima zamjena teletine, janjetine i zrelih sireva biljnim proteinima.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA