20.5 C
Sarajevo
29.03.2024

Fotografije zbog kojih smo se smijali i plakali 2020. godine

Prikupili smo slike koje su nas rasplakale, obradovale, saosećale i zabrinule, koje su nas nadahnule i uplašile, razočarale i ponovo ulili vjeru u čovječanstvo.

 

 Peking, Kina, 30. januara. U januaru 2020. čitav je svijet gledao “novi smrtonosni virus” koji bjesni u Wuhanu u Kini. Naslovi o ljudima koji su umirali na ulicama od misteriozne bolesti bili su zabrinjavajuće. Činilo se kao da su ih napisali pisci Crnog ogledala. Još nismo znali da će se nakon samo nekoliko mjeseci izbijanje novog koronavirusa u Wuhanu pretvoriti u globalnu pandemiju i promijeniti svakodnevicu na koju smo navikli, možda nepovratno.
 
 
  
Kada su vlade zemalja, jedna za drugom, počele najavljivati uvođenje karantinskih ograničenja, svi su se pripremili za “lockdown” (morali smo se još naviknuti na ovu novu riječ). Ljudi su pomeli hranu s polica trgovina i iz nekog razloga opskrbili se toaletnim papirom. Na slici su police u prodavnici u Cardiffu u Velikoj Britaniji 6. marta.
 
 
  
 
“Samoizolacija” je još jedna riječ koja je ove godine ušla u naš rječnik. Morali smo smanjiti svoje socijalne kontakte što je više moguće, uključujući i najbliže. Dodir i toplina ljudskog tijela postali su gotovo luksuz koji sebi nisu svi mogli priuštiti. Na slici – Stanovnica države New York Olivia Grant grli baku kroz plastičnu zavjesu za tuširanje tokom Dana sjećanja. Ovo je njihov prvi kontakt od početka pandemije koronavirusa. New York, 24. juna.
 
 
  
 
Nacionalni park Kruger, Južna Afrika, 17. april. Dok smo sjedili kod kuće, praznim putevima, ulicama i drugim mjestima koja su ljudi prije zauzimali, gospodarile su životinje …
 
 
  
 
… pa čak i biljke. Na fotografiji – koncert u velikoj operskoj kući “Licej” u Barseloni, organizovan za biljke. Cilj ovog neobičnog projekta bio je pokazati koliko je publika bitna za govornike. Barselona, 22. juna.
 
 
  
 
Superheroji ove godine su ljudi koji preuzimaju najveći teret pandemije. To nisu samo ljekari i medicinsko osoblje, već i svi radnici u ključnim oblastima. Istanbul, Turska, 14. aprila.
 
 
  
Minneapolis, SAD, 25. maja. Svijet je bio šokiran snimkama ubistva crnog Amerikanca Georgea Floyda od strane policije. Bilo je slučajeva pretjerane upotrebe sile od strane policije tokom pritvora, uključujući pripadnike manjina, uključujući smrtni ishod. Ali ovaj put svijet je prvi put vidio i čuo sve detalje onoga što se uopće ne bi trebalo dogoditi, ali događa se prečesto. Dok su istražitelji i novinari na snimcima sređivali 8 minuta i 46 sekundi tog zlosretnog pritvora, ulice američkih gradova bile su ispunjene bijesnim demonstrantima. Posljednje Floydove riječi koje je zakukuljao s policijskim koljenom oko vrata – “Ne mogu disati” – postale su glavni slogan demonstracija protiv sistemskog rasizma i policijske brutalnosti.
 
  
 
Protesti zbog prava crnaca postali su najveći politički pokret ove godine u Sjedinjenim Državama i na Zapadu uopšte. Fotografija – Washington, 31. maja.
 
 
  
 
Bilo je puno nasilja na ulicama američkih gradova – s obje strane. Na fotografiji se vidi policijski automobil koji su zapalili demonstranti u New Yorku. 30. maja.
 
 
  
 
Kolosalna eksplozija u luci Bejrut donijela je veću pustoš ionako opustošenoj zemlji ekonomskom krizom i pandemijom. Eksplozija je odnijela živote najmanje 170 ljudi, a oko šest hiljada je ranjeno. Beirut, Liban, 4. avgusta.
 
 
  
 
Ove godine Rusija je vidjela stravičan prizor – hiljade mrtvih morskih životinja isprale su se na obalu na Kamčatki. Kamčatka, Rusija, 3. oktobra.
 
  
A onda je bio rat. Karabah, 29. septembra. Ova fotografija postala je jedna od najpoznatijih u ovom sukobu. Njegov junak, jermenski artiljerac Albert Hovhannisyan, umro je nešto više od nedelju dana nakon objavljivanja.
 
  
 
U centru Jerevana izbili su masovni protesti protiv uslova primirja, demonstranti su upali u zgradu parlamenta. Erevan, 10. novembra
 
 
 
  
 
Izbori za 46. predsjednika Sjedinjenih Država ove godine odvijali su se u najneobičnijem okruženju: pandemija koronavirusa, masovni protesti, glasanje putem pošte. Intrige su trajale do samog kraja – mnogi politički promatrači i analitičari odbijali su pogoditi koji će od kandidata pobijediti. Demokrata Joe Biden (77) pobijedio je. Na slici – Biden i njegov potpredsjednik Kamala Harris, u pratnji supružnika i rođaka nakon pobjedonosnog govora u Wilmingtonu, Delaware. Wilmington, SAD, 7. novembra.
 
 
  
 
Jedna od najstrašnijih priča godine bila je masovno uništavanje norki na danskim farmama, gdje je identificiran novi soj koronavirusa SARS-COV-2. Kako su se naučnici bojali da bi novi soj mogao biti otporniji na cjepiva, danska vlada odlučila je hitno istrebiti nekoliko miliona ovih životinja. Ova ishitrena odluka i ništa manje ishitreno izvršenje doveli su do političke krize i doveli u pitanje budućnost danske krznene industrije.
 
 
 
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA