Nalazi se u centru Sarajeva, na jednoj od najatraktivnijih i najposjećenijih lokacija do koje vode glavne gradske ulice. Oduvijek je katedrala bila mjesto sastanaka (vjerovatno i rastanaka), a generacije su početak večernjih izlazaka počinjale upravo od katedrale.
Od 1889., kad je blagoslovljena, centar je duhovnog života katolika u Sarajevu.
Katedrala je sagrađena na inicijativu prvog bosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, koji je još 1882., dvije godine prije početka graditeljskih radova, počeo tražiti pogodno mjesto na kojemu će podići katedralnu crkvu.
Nadbiskup Stadler pozvao je najboljeg tadašnjeg arhitektu Josipa Vancaša, koji je u Sarajevo iz Beča došao kao mlad, ali talentiran arhitekta. Ponudio je Stadleru mnogo rješenja. Sarajevu će kasnije dati najljepše građevine kojima se i danas divimo.
Po dolasku u Sarajevo Vancaš je pregledao pogodna mjesta koja su još mogla doći u obzir za podizanje Katedrale. On se tada prvo odlučio za prostor na uglu tadašnje Ferhadije i Ćemaluše ulice, pa se s tim prijedlogom i vratio u Beč. Budući da to mjesto nije prihvatila gradska uprava, u septembru 1883. ponovno se vraća u Sarajevo. Izbor je pao na trg koji je uskoro nazvan Crkveni trg, danas trg fra Grge Martića. Mjesto je inače prvobitno bilo namijenjeno za Gradsku tržnicu.
Obljetnica 130. godišnjice Katedrale obilježena je svečano, s puno emocija. Svečano misno slavlje predvodio je dugogodišnji tajnik sv. Pape Ivana Pavla II, kardinal Stanislav Dživiš (Stanislaw Dziwisz) iz Krakova.
Bila je to prilika da se evociraju sjećanja na dolazak Pape Ivana II u aprilu 1997. godine.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je da o tom pohodu, kao i o neostvarenom pohodu pape Ivana Pavla II. Sarajevu 8. septembra ratne 1994. godine, svjedoči svjetiljka mira koju je 1997. godine donio Sveti Otac te se nalazi u prezbiteriju katedrale.
Kardinal Dživiš je naglasio kako je 12 godina bio osobni tajnik kardinala Vojtile.
– Vidio sam kako su Sarajevo i čitava Bosna i Hercegovina našli posebno mjesto u njegovu srcu u teškim i tragičnim godinama dvadesetoga stoljeća koje se bližilo svome koncu. Možemo reći da je dugi pontifikat svetog Ivana Pavla II. bio obilježen i patnjom vašega grada i njegovih stanovnika u vrijeme krvavog oružanog sukoba na Balkanu – kazao je kardinal Dživiš.
Molitva za mir
Podsjetio je kako je Ivan Pavao II umjesto prilike da se u katedrali u Sarajevu u septembru 1994. moli za mir to učinio na otvorenom u Kastel Gandolfu (Castel Gandolfu), kada je pročitao homiliju koju je trebao izreći u Sarajevu.
Kardinal Puljić na kraju Svete mise zahvalio je kardinalu Dživišu za dolazak, te mu darovao sliku sarajevske katedrale ispred koje se nalazi spomenik svetom papi Ivanu Pavlu II.
Kardinal Dživiš poklonio je kardinalu Puljiću rukom pisanu propovijed koju je želio izreći tokom neostvarenog posjeta opkoljenom Sarajevu, 1994.