Kada biste upitali ljude na ulici “tko je izumio računalnu lozinku”, vjerojatno ne biste dobili točan odgovor. Jer iako lozinke svakodnevno koristimo i upisujemo, ne razmišljamo o tome da je taj stupanj zaštite korisnika netko trebao i osmisliti.
Njegovo ime je Ferndano “Corby” Corbato i bio je legendarni MIT-ev računalni znanstvenik. Tijekom svog dugogodišnjeg rada u znanosti i računarstvu, osmislio je cijeli niz naprednih računalnih mogućnosti zbog kojih mi danas imamo brza i mala računala. No, najpoznatiji izum mu je zasigurno – lozinka.
A lozinke su nastale iz čiste nužde. Naime, Corbato je bio na čelu tima koji je razvijao CTSS odnosno Computer Time-Sharing System, koji je bio jedan od prvih operativnih sustava na svijetu, a iz njega se kasnije razvilo i cijelo “računarstvo u oblaku”.
Prije CTSS-a, korištenje računala bio je naporan posao koji je zahtijevao iscrpno znanje. Korisnici bi stvarali programe na karticama i predavali ih operator koji bi ih potom unosio u računalo i pokretao jednu po jednu. To bi trajalo satima, a svaka pogreška značila bi ponavljanje cijelog procesa od početka. CTSS je omogućio da (budući) programeri sami unose programe i odmah vide što je dobro, a što treba ispraviti.
Glavna značajka CTSS-a bila je mogućnost da više ljudi, u isto vrijeme, koristi isto računalo. No, trebalo je razviti i sustav kako da ti ljudi rade istovremeno na svojim privatnim projektima, a da oni ne budu vidljivi drugim korisnicima. I nastala je loznika, ali i koncept digitalne privatnosti.
Zahvaljujući CTSS-u razvijen je i email, razmjena poruka u stvarnom vremenu (instant messaging) te preteča programa za obradu dokumenata.
Corbato je u svojoj karijeri radio i na projektu Multics koji je imao veliki utjecaj na razvoj današnjeg Unixa, ali i programskog jezika C.
S MIT-a je otišao 1995. godine nakon 46 godina rada, no i dalje je ostao aktivan član u akademskoj zajednici. Umro je u 93. godini u svom domu u Massachusettsu.