Satelitske snimke koje su pratile stanje tokom godine dana, zaključno s krajem jula, pokazale su da je 7900 kilometara kvadratnih šuma očišćeno u Amazoni, što je ekvivalent polovici teritorija Jamajke. Radi se o povećanju od 13,7 posto očišćenih površina u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
Uništavanje šuma ključni je faktor koji stoji iza globalnog zatopljavanja i uzrokuje oko 15 posto godišnje emisije plinova staklenika, jednako kao i transportni sektor.
U petak je američka vlada objavila izvješće o tome da će klimatske promjene stajati Sjedinjene Države stotine milijardi dolara do kraja stoljeća.
Brazilski ministar za okoliš Edson Duarte naveo je u priopćenju kako je ilegalna sječa šuma glavni razlog nestanka šuma u Amazoni. Pozvao je vladu da poveća svoj nadzor nad džunglom.
Države Para i Mato Grosso najviše su doprinijele povećanju ogoljelog prostora i uništavanju šume. Mato Grosso je najveći brazilski proizvođač žitarica i ima glavnu riječ u naglo povećanom brazilskom izvozu soje.
Brazilski Opservatorij za klimu, mreža nevladinih organizacija, objavio je u posebnom saopštenju kako ovo povećanje ogoljelih površina nije iznenađenje. Pored ilegalne sječe šuma, i brazilski građevinski sektor doprinio je uništavanju šuma.
Marcio Astrini, aktivist u lokalnom ogranku organizacije Greenpeace, ističe da brazilska vlada nije učinila dovoljno u borbi protiv uništavanja šuma, a neki noviji potezi, poput smanjenja područja pod federalnom zaštitom, samo su potaknuli uništavanje okoliša.
I nevladine organizacije i Greenpeace navode da su zabrinuti da bi se uništavanje šuma moglo još i povećati tokom mandata vlade nedavno izabranog predsjednika Jaira Bolsonara, koji treba preuzeti dužnost u januaru. Brazilska agencija za zaštitu okoliša žestoko je kritizirala Bolsonara, kojemu je glavna politička baza upravo sektor poljoprivrede.
Unatoč najnovijem porastu, sječa šume ipak je ispod rekorda zabilježenih početkom 2000-ih godina, prije nego što je brazilska vlada pokrenula strategiju borbe protiv uništavanja šuma. Primjerice, 2004. je ogoljeno više od 27.000 kilometara kvadratnih, što je područje veličine Haitija.
Znanstvenici smatraju Amazonu jednim od najboljih prirodnih zaštitnika protiv globalnog zatopljavanja, jer ona apsorbira ugljični dioksid. Džungla se, uz to, odlikuje bogatom bioraznolikošću, jer je domaćin više milijardi vrsta, od kojih neke tek trebaju biti predmet istraživanja.