Vijesti
Umorni Bugari boje se političkog haosa nakon nedjeljnih izbora Očekuje se da će se pregovori o formiranju koalicije protegnuti dosta dugo nakon izbora 2. oktobra zbog dubokih podjela u političkoj eliti.
#

Bugari, koji će u nedjelju izaći na četvrte izbore u manje od dvije godine, pretpostavljaju da ih ove zime čekaju nestašice zbog rasta inflacije uslijed rata u Ukrajini i zato mnogi željno iščekuju dobru vladu i stabilnost nakon više godina političkih previranja.

Ključno pitanje je hoće li nova vlada moći riješiti problem vrtoglavih cijena energije i osigurati opskrbu plinom po pristupačnim cijenama nakon što je Rusija u aprilu prekinula dotok plina jer je Bugarska odbila plaćati u rubljima nakon ruske invazije na Ukrajinu.

No očekuje se da će se pregovori o formiranju koalicije protegnuti dosta dugo nakon izbora 2. oktobra zbog dubokih podjela u političkoj eliti oko toga kako iskorijeniti duboko ukorijenjenu korupciju i neuspjeha manjeg broja novih stranaka da izgrade održivu biračku bazu, prenosi Hina pisanje Reutersa.

Strah od političkog haosa

Poput mnogih Bugara, javna službenica Zaharinka Kokalova boji se da neće biti kraja haosu koji je počeo neriješenim izborima u aprilu 2021. i protegnuo se na iduće dvoje prijevremene izbore dovevši naposljetku do pada reformističke vlade u junu.

“Bojim se da nećemo imati nikakvu vladu”, rekla je Kokalova (62), sjedeći na kauču u svojoj kuhinji u Davidkovu, siromašnom selu u planinskom masivu Rodopima na jugu zemlje.

“Bojim se da će stvari pogoršati. Bez vlade cijene rastu i život postaje stresniji.”

U nastojanju da se prilagodi inflaciji koja raste u cijeloj Evropi, Kokalova i njen suprug planiraju smanjiti svoje porcije hrane i grijati se na jeftinije drvo ove zime.

No neće promijeniti stranku za koju obično glasa, a to su socijalisti koji obećavaju više državnih subvencija.

Političke stranke bespomoćne

Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će stranka desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova (63), koja je pobijedila na pet izbora od 2009. do aprila 2021., vjerovatno ponovo dominirati s oko 24 posto glasova.

GERB, kao i druge tradicionalne bugarske stranke kao što su socijalisti, turski MRF i Demokratska Bugarska, uživaju gotovo jednaku podršku birača kao i na prošlim izborima.

Odziv birača će vjerojatno biti oko 40 posto, što podcrtava rastuće razočarenje Bugara endemskom korupcijom i disfunkcionalnim političkim sukobima u najsiromašnijoj članici EU-a.

“Dvije trećine Bugara kažu da bi nakon izbora trebala biti formirana vlada i u isto vrijeme gotovo dvije trećine ih ne vjeruje da će se to dogoditi”, rekla je Borjana Dimitrova, analitičarka nezavisne agencije za ispitivanja javnog mnijenja Alpha Research.

“Političke stranke ostavljaju dojam bespomoćnosti kad je riječ o formiranju vlade.”

Neuspjeh u obuzdavanju inflacije i kontroli fiskalnog deficita mogli bi prisiliti Bugarsku da odgodi planove za usvajanje eura 2024. godine.

Budući bugarski odnosi s Rusijom također su pod znakom pitanja pošto se Sofija odrekla svog tradicionalno toplog pristupa Moskvi zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Očekuje se da će Borisov imati problema prilikom formiranja funkcionalne koalicije ako njegova stranka bude prva kako sugeriraju ankete budući da ga mnogi političari s cijelog političkog spektra optužuju da je dopustio bujanje korupcije u zemlji.

Podrška stranci PP (Nastavljamo promjenu), koju vodi Kiril Petkov čija je reformistička vlada pala u junu nakon samo šest mjeseci na vlasti, u anketama je ispod 20 posto i očekuje da će ta centristička stranka u nedjelju biti druga.

Mala očekivanja građana

I GERB i PP vjeruju da bi Bugarska trebala produbiti veze s euroatlantskim partnerima, obećavaju podršku Ukrajini, obećavaju da će zaštititi građane i kompanije od velikih troškova za energiju i žele povećati životni standard.

Petkovljev kabinet povećao je penzije i plate u javnom sektoru, ali njegova četveročlana koalicija bila je krhka i mnogi birači bili su razočarani manjkom jasnih rezultata u borbi protiv korupcije na visokoj razini.

Hristo Gadžalov (78), nastavnik u mirovini iz Davidkova, rekao je da su povećanja penzija bila premala da bi poništila inflaciju koja je u augustu iznosila 17,7 posto na godišnjem nivou, što je rekord u zadnje 24 godine.

“Ne očekujem ništa od izbora. Očekujem druge i treće izbore nakon ovih”, rekao je.

“Kada vidim kako se svađaju, osobno nemam nikakvu želju glasati.”

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.