Život i stil
Dojenje - do šestog mjeseca, uz dohranu - do dvije godine Izostanak dojenja može dovesti do stvaranja rizičnih faktora za nastanak bolesti, tvrdi se u najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a majkama sugerira da što duže trebaju dojiti svoju djecu
#

Rast djeteta čvrsto je povezan s načinom na koji je ono hranjeno. Nutritivne, imunološke dobrobiti dojenja i njegovo blagotvorno djelovanje na rast djeteta, odavno su dokazani, pa je zato dojeno dijete prirodno mjerilo za praćenje fiziološkog rasta.

Osobina majčinog mlijeka da podrži ne samo zdrav rast već i kognitivni razvoj i dugotrajno zdravlje, pružili su neoboriv logički temelj novih standarda - dojenu djecu.

Za razliku od starih standarda korištenih za praćenje dojenčadi i djece, novi standardi Svjetske zdravstvene organizacije temelje se na pretpostavci da je dojeno dijete mjera zdravog rasta vršnjaka.

Do sada postojeće preporuke dječijeg rasta temeljile su se na dojenoj djeci i/ili djeci hranjenoj formulom, ali ta varijabla nije kontrolirana u tim ranim istraživanjima.

Kako su dojena djeca vitkija, oblik krivulje novih standarda dječijeg rasta razlikuje se od ranijih vrijednosti, naročito tokom prvih šest mjeseci života, kada je rast strelovit.

Dodatno, djeca odabrana za istraživanje, dohranjivana su nakon prvih šest mjeseci života shodno smjernicama dohrane. Globalna strategija ishrane dojenčadi i male djece ističe kako dojenje pruža idealnu hranu za zdrav rast i razvoj dojenčadi, neuporedivu s bilo kojim drugim načinom ishrane, prenosi portal Bebe i mame.

Preporučuje isključivo dojenje djeteta do uvođenja dohrane i nadalje u periodu od šest do 18, čak i 24 mjeseca života, jer je to vrlo osjetljivo razdoblje života djeteta. To je razdoblje u kojem kod mnoge djece nastupa nepravilna ishrana.

Zato je prijeko potrebno uvoditi u dječiju prehranu primjerene, prilagođene i zdrave dopunske namirnice kako bi se osigurao prikladan prelaz s dojenja na potpunu ishranu.

Izostanak dojenja može dovesti do stvaranja rizičnih faktora za nastanak bolesti. Dugoročan utjecaj može uključivati loše rezultate u školi, smanjenu produktivnost, slabiji intelektualni i društveni razvoj ili hronične bolesti.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.