Azerbajdžan i Armenija međusobno se optužuju za kršenje primirja sklopljenoga prije manje od sedam dana kako bi se omogućila razmjena zarobljenika i tijela ubijenih u sukobima koji su izbili 27. septembra.
Razbuktavanje sukoba najsmrtonosnije je od 1990-ih, kada je 30.000 ljudi ubijeno u ratu oko Nagorno-Karabaha, teritorija koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ali kojim upravljaju etnički Armenci.
Ranjena dva civila
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev napisao je na Twitteru da bi Armenija trebala “zaustaviti pokušaje ponovnog zauzimanja oslobođenih teritorija” i upozorio na “nove žrtve i nova krvoprolića”.
Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da je njegova vojska zadržala “operativnu prednost” na liniji dodira s Nagorno-Karabahom, ali da je situacija u smjerovima Agdere-Agdam i Fizuli-Hadrut-Džabrail ostala napeta.
Azerbajdžansko tužiteljstvo priopćilo je da su dva civila ranjena granatiranjem u Agdamu.
Glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Šušan Stepanjan optužila je azerbajdžanske oružane snage za topničku vatru sa sjevera i jugoistoka, ali je rekla da su snage Nagorno-Karabaha poduzimale “odgovarajuće mjere protiv napada”.
Armensko glavno tužiteljstvo priopćilo je kako su azerbajdžanski dronovi u srijedu ubili dva vojnika u armenskoj regiji Vardenis, povećavajući broj žrtava od 27. septembra na pet ubijenih.
Humanitarna pomoć
Međunarodne organizacije, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa, upozorile su da bi zbog sukoba, u jeku pandemije covida-19, deseci hiljada ljudi mogli trebati pomoć tijekom sljedećih mjeseci.
Armenskom odboru za civilno zrakoplovstvo rečeno je u srijedu da je let Qatar Airwaysa iz Los Angelesa otkazan, ali nisu dani razlozi, rekao je za Reuters šef tog odbora Tatevik Revazyan.
“Imamo osnove tvrditi da je Turska namjerno zatvorila zračnu liniju”, rekao je Revazyan dodajući kako Armenija traži alternativni put preko Rusije ili Gruzije.
Raste strah da bi Turska i Rusija mogle biti uvučene u sukob
Osim zabrinutosti za humanitarni problem, raste i strah da bi i Turska i Rusija mogle biti uvučene u sukob.
Turski vojni izvoz azerbajdžanskom savezniku ove je godine porastao šest puta, pokazuju podaci, a Armenija ima obrambeni pakt s Rusijom.
U telefonskom pozivu u srijedu s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, ruski čelnik Vladimir Putin izrazio je zabrinutost zbog sudjelovanja bliskoistočnih boraca u sukobu oko Nagorno-Karabaha, iako Turska i Azerbajdžan negiraju prisutnost takvih boraca.
Borbe se ne vode daleko od azerbajdžanskih cjevovoda koji prenose prirodni plin i naftu na međunarodna tržišta. Alijev je u srijedu optužio Armeniju za pokušaj napada na cjevovode, što je Armenija zanijekala.
Vlasti Nagorno-Karabaha kažu kako je od 27. septembra ubijeno 604 pripadnika vojske. Azerbajdžan je rekao da su u srijedu ubijena 43 civila, ali nije otkrio vojne žrtve.