Norveški odbor za dodjelu Nobelovih nagrada istakao je njihovu borbu protiv seksualnog nasilja “kao oružja rata i u oružanim sukobima”.
Berit Reiss-Andersen, čelnica Odbora istakla je da ih “ujedinjuje borba za pravdom, usprkos različitim pozadinama. Usprkos tome, oni su povezani, kao i sa svim osobama koje su žrtve zlostavljanja”.
Naida Murad je jezidska aktivistkinja rođena 1993. godine, a preživjela je seksualno ropstvo Islamske države.
Postala je lice kampanje za oslobađanje jezida, nakon što su je militanti Islamske države mučili i silovali.
Bila je seksualna robinja tri mjeseca, te je kupljena i prodavana nekoliko puta, a tokom zarobljeništva bila je podvrgnuta seksualnom i tjelesnom zlostavljanju. Zarobljena je 2014. godine, dok je prolazila područjem sjevernog Iraka, gdje je živjela sa svojom porodicom.
U novembru 2014. godine postala je jezidska aktivistkinja nakon bijega iz zatočeništva, te je pomogla u zaustavljanju trgovine ljudima i pozvala je svijet da zauzme oštar stav kada je u pitanju silovanje kao oružje rata.
Prva je Iračanka koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir.
Militanti Islamske države napali su njeno selo na sjeveru Iraka, blizu granice sa Sirijom. Oni koji su se odbili preobratiti na islam, ubijeni su uključujući šestero njezine braće i majku.
Nadia je odvedena u Mosul na silu, gdje je bila prisiljena da se preobrati na islam, te su je više puta prodavali kao seksualnu robinju.
U svojim memoarima iz 2017. godine napisala je: U nekom trenutku bilo je samo silovanje i ništa drugo. To postane vaš normalan dan.
Militanti su žene koje su pokušale pobjeći stavljali u ćelije gdje su ih silovali svi muškarci iz jedinice. Nadia je i sama pokušala pobjeći, ali ju je uhvatio jedan od čuvara. Nakon toga , više nije mogla razmišljati o bijegu.
Uspjela je pobjeći nakon što je muškarac s kojim je boravila u Mosulu, rekao da će je prodati nekome drugome. Kada je ostavio nezaključanu kuću, Nadia je uspjela pobjeći. U bijegu je naletjela na muslimansku porodicu čiji su joj članovi rekli da nemaju veze s Islamskom državom, te su joj pomogli u bijegu.
Utočište je uspjela pronaći u kampu u Kurdistanu gdje je bila s drugim jezidima, a danas živi u Njemačkoj.
I dalje nastavlja svoju borbu za druge žene u zatočeništvu.
Do sada je dobila nagradu Vaclav Havel za ljudska prava od strane Vijeća Europe 2016. godine, te je preuzimajući nagradu pozvala međunarodni sud da sudi zločine počinjene od strane Islamske Države.
UN ju je imenovao ambasadoricom ljudi koji su preživjeli trgovinu ljudima.