Političke i intelektualne elite su BiH dovele na rub propasti, te više nikakve reforme ne mogu da zaustave odlazak obrazovanog stanovništva, a sve izvjesnija odluka Nemačke mogla bi dodatno da opustoši ove krajeve, smatraju stručnjaci.
Njemačka vlada u utorak raspravlja o novom Zakonu o useljavanju koji će, ako bude usvojen, širom otvoriti vrata obrazovanim ljudima iz regiona, između ostalih, i iz Bosne i Hercegovine, piše SrpskaInfo.
Ova vijest ponovo je u prvi plan stavila jedan od najvećih problema sa kojima se BiH susreće, a to je odlazak stanovništva.
Ako Njemačka usvoji nacrt zakona, to će, između ostalnog, regulisati dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika, koji u BiH već godinama imaju spreman pasoš, te samo čekaju ovakve vijesti.
Nacrtom zakona je predviđeno da obrazovana zainteresovana osoba smije da radi u Nemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja ne spadaju u grupu traženih u Njemačkoj.
Ukratko, Njemačka širom otvara vrata stručim ljudima, koji u BiH, nažalost, nemaju šta da rade, te ostaje pitanje mogu li nadležni zaustaviti odlazak nezaposlenih, ali i stručnih ljudi koji već imaju radni odnos.
– Političke i intelektualne elite su kreirale atmosferu da protjeruju ljude iz BiH, a ne da ih zaustavljaju. Ljudi su jednostavno obeshrabreni, bez podsticaja i nade će biti bolje. Nije više dovoljno pričati o ekonomskim pitanjima, već je potrebno raditi na ulivanju povjerenja, pozitivne atmosfere, dostojanstava, te različitosti prilika i jednakosti pred zakonom. Kod nas je probem i osporavanje svakog ko misli drugačije – kaže za Srpskainfo Đorđe Vuković, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Dodaje da na građane dubok trag ostavljaju i izjave pojednih političara koji jasno odslikavaju stanje u BiH, a kojih je svakim danom sve više.
– Izjava „Niste na funkcijama što ste lijepi i pametni, nego što vas je tu stranka postavila i ima da slušate“ slika je našeg društva. Ovo je egzodus i mislim da je za javnu osudu traženje izgovora u ekonomskim motivima, materijalizmu i stalnim migracijama u Evropi – kaže Vuković.
Dodaje da odlazak jedne porodice iz BiH na nas utiče kao da je otišlo 10.000 ljudi, jer nas je ostalo jako malo.
– Nadležni moraju da se brinu o narodu, jer dolazak jedne ture ispred slovenačkog konzulata za nas je nenadoknadiv, pogotovo ako tome dodamo poražavajući natalitet i unutrašnje podijeljenosti – smatra on.
Tome u prilog idu i podaci da je BiH u posljednjih pet godina napustilo više od 150.000 ljudi.
– Ne možemo konkurisati Njemačkoj, skandinavskim zamljama i njihovim uslovima. Mislim da naši nadležni ništa ne mogu uraditi da zaustave ljude, niti će pokušavati išta da urade – smatra sociolog i univerzitetski profesor Ivan Šijaković.
Saglasan da je ljudima najbitnije prvo vratiti volju i nadu da će biti bolje, dodaje da je za one koji su odlučili da odu potencijalni zakon u Njemačkoj pozitivna stvar.
– Treba to sve posmatrati manje crnim. Ako se usvoji taj zakon, biće sreća da neko naše ljude dočeka s naknadama, novim uslovima i da se prema njima bolje ophode, nego da idu tamo malo po malo i rade na crno. To bi bila dobra vijest za naše ljude koji ne mogu da nađu posao ovdje – smatra Šijaković, dodavši da mnogi ljudi u BiH žive za dan kada će otići odavde, jer drugog načina da uspiju nema.
Kao jedno od mogućih koraka ka naprijed, osim vraćanju volje narodu i boljeg odnosa političkih elita prema građanima, Šijaković navodi posvećivanje pažnje modernim tehnologijama.
– Ne možemo se više oslanjati na resurse koje imamo. Šume, vode i ostalo nam više nisu dovoljni. Mora se u svakom gradu otvoriti informatički digitalni entar, gdje će se mladi ljudi obučavati o novim tehnologijama. To je neophodno, jer za nekoliko godina ništa više neće biti klasično. Ljudi se moraju tome usmjeriti, jer ako to ne budemo radili, mi smo osuđeni da 2050. dođemo u situaciju da ovdje ostane 100.000 ljudi bez ambicija – zaključuje Šijaković.
Alarmanti podaci pokazuju da je od oktobra 2017. ovu zemlju napustilo 35.377 osoba, a ukupan broj ljudi koji su otišli iz BiH od 2013. godine je nešto malo više od 150.000.
Ova brojka biće još i veća kada se u nju uključe podaci iz novembra i decembra 2017, kao i cijele 2018. godine. Ovo su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH, koji pokazuju da je BiH balkanska zemlja s najviše imigranata.