Život i stil
Jačajte imunitet, izbjegnite prehladu i korona virus U borbi protiv korona virusa i virusa uopšte, pranje ruku je veoma važno, ali to nije jedino što možemo da učinimo. Jak imunološki sistem je u takvim situacijama od elementarnog značaja.  
#
 

“Da bismo znali kako da se brinemo o svom imunološkom sistemu, prvo moramo da znamo čime od oružja raspolažemo, a ispostavlja se da je to zaista impresivna kolekcija”, kaže Sheena Cruickshank, profesorica imunologije na Univerzitetu u Mančesteru.

"Kad dođemo u kontakt s klicama koje nikada ranije nismo sreli, postoje različite barijere koje pokušavaju da ih spriječe da uđu u naše tijelo", kaže ona.

Osim kože, imamo i sluz, "pljuvačka je zaista važna barijera", kao i mikrobiom, zajedničku imenicu za milijarde mikroba koji žive u našem tijelu. Neki od njih su korisni i proizvode antibakterijska jedinjenja i nadmeću se s patogenima za hranu i prostor.

Osim sluzi i mikroba, naša tijela su obložena epitelnim ćelijama koje je, kaže Cruickshank, zaista teško proći. One proizvode antimikrobne materije uključujući i, za korona virus najvažnija, antivirusna jedinjenja.

Ako patogene ćelije naruše ovaj obrambeni sistem, onda moraju da se suoče sa našim bijelim krvnim zrncima ili imunim ćelijama. Jedna vrsta, koja se naziva makrofagi, naseljava čitavo naše tijelo i "ima svo potrebno oružje spremno za upotrebu, ali nije baš precizna", objašnjava Cruickshank.

S druge strane, limfociti, glavne ćelije limfnog sistema su, u poređenju sa makrofazima, relativno male.

"Oni su ti koji pamte mikrobe, pa ako se ponovo sretnu sa istom klicom, vjerovatno će se izboriti s njom, a da mi to ni ne znamo. To je ono što zovemo imunitet. Tijelo tako pokušava da zaobiđe sve stvari na samom početku i stvori memoriju, kako ne bismo bili bolesni", dodaje profesorica.

Ali naš imunitet može imati i slijepe tačke.

"To znači da naš imunološki sistem ne prepoznaje određene napadače ili su oni stvorili nove strategije da ga izbjegnu", kaže Cruickshank i dodaje da će zdrav način života obezbijediti da naša obrana bude dobra.

Zaštita mikrobioma

S obzirom na činjenicu da naša tijela sadrže više ćelija koje pripadaju mikrobima, nego ljudskih ćelijama, priča o imunitetu počinjem sa mikrobiomom.

"Živimo u simbiozi s bakterijama u našim crijevima", kaže profesor Arne Akbar, predsjednik Britanskog udruženja za imunologiju i profesor na univerzitetskom koledžu u Londonu i dodaje:

 "Imati one prave, s kojima smo evoluirali, najbolje je za naše zdravlje. Sve što radimo, a što ih menja, može biti štetno."

Naši mikrobi ne samo da stvaraju zaštitu, već i programiraju naš imunološki sistem. Životinje koje se uzgajaju bez mikrobioma imaju slabije razvijene imunološke sisteme.

Stariji ljudi i oni s bolestima za koje su karakteristične upale, poput alergija, astme, reumatoidnog artritisa i dijabetesa, imaju manje raznolike mikrobiome crijeva.

Da bismo nahranili crijevnu floru, Cruickshank preporučuje što raznovrsniju ishranu, s puno namirnica bogatih vlaknima. Vegetarijanstvo nije preduslov za zdravlje mikrobioma, ali što više biljne hrane konzumiramo, to je bolje.

"Mikrobiom zaista voli vlakna, mahunarke i fermentisanu hranu", dodaje ona.

Kefir, jogurt i kisele namirnice poput kiselih krastavaca i kiselog kupusa spadaju u fermentisane namirnice koje se sada dosta koriste zahvaljujući našem sve većem znanju o mikrobiomu.

"Ali mišljenja o uzimanju probiotskih dodataka su pomiješana. Nije sigurno da će oni preživjeti putovanje kroz vaš probavni trakt ili da će se dovoljno dugo zadržati u njemu. Efikasnije je promijeniti način ishrane", kaže Cruickshank.

Mikrobiom kože je također važan, ali o njemu znamo manje. Velike doze ultraljubičastog svjetla, obično od sunca, mogu negativno da utiču na njega, slabeći mu sve zaštitne funkcije. Pranje jakim sapunima i upotreba antibakterijskih proizvoda ne djeluju prijateljski na mikrobiom naše kože.

"Kombinacije parfema i hidratantnih sredstava takođe mogu imati negativan uticaj", kaže Cruickshank.


Da bismo bili imunološki spremni, moramo biti i fizički spremni.

"Bijela krvna zrnca mogu da budu prilično uspavana", kaže Akbar i dodaje:  

"Vježbanje ih pokreće povećavajući tako protok krvi da bi ona mogu da obavljaju svoje nadzorne poslove i traže i uništavaju neprijatelje u svim dijelovima tijela."

Nacionalna zdravstvena služba kaže da bi odrasli trebali da budu fizički aktivni na neki način svakog dana i da najmanje 150 minuta nedjeljno imaju umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta energične aktivnosti. Savjet starijim osobama, koje su podložnije infekcijama, je da učine sve što mogu.  

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.