Život i stil
Kako da sačuvamo srce od ekstremnih temperatura Doktor Petar Otašević iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" kaže da ekstremne temperature nepovoljno utiču na srčane bolesnike na više načina.
#

Ekstremno visoke temperature naročito su opasne za srčane bolesnike. Pored češćeg unošenja tečnosti i izbjegavanja izlaska napolje u najtoplijem dijelu dana, Petar Otašević iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" savjetuje pacijentima da se konsultuju sa ljekarima o uzimanju redovne terapije.

Doktor Petar Otašević iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" kaže da ekstremne temperature nepovoljno utiču na srčane bolesnike na više načina.

Ukoliko visoke temperature potraju, srčani bolesnici treba da smanje uzimanje terapije i za to obavezno treba da konsultuju svog ljekara, ističe Otašević.

Upozorava da u slučaju pada pritiska, pacijent treba da prestane sa uzimanjem lijeka.

Onima koji obično pate od niskog pritiska, Otašević savetuje da piju što više tečnosti – nekoliko gutljaja vode na svakih 15-20 minuta i, ukoliko je to ikako moguće, izbjegnu izlaženje napolje u najtoplijem dijelu dana. To, kako je ukazao, u trenutnim okolnostima, može biti između deset ujutru i sedam uveče.

Otašević savjetuje kardiovaskularnim bolesnicima da u danima kada su veliki temperaturni skokovi osluškuju svoje telo i razgovaraju s ljekarima. "Treba da budu dodatno oprezni ukoliko osjećaju vrtoglavicu, slabost, oduzetost jedne strane tela", navodi Otašević.

"Velika vrućina dovodi do širenja krvnih sudova srca, od pada do skupljanja, što može dovesti do infarkta ili moždanog udara."

Otašević naglašava da je uobičajen broj slučajeva infarkta tokom jednog vikenda u Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" četiri ili pet, a da ih je prošle subote i nedjelje bilo čak osam.

"Ukoliko dobijete simptome bola u grudima koji se širi na ruku u trajanju 15-20 minuta, pozovite Hitnu pomoć koja će vam reći šta da radite do dolaska ekipe. Ti simptomi mogu da se razlikuju od osobe do osobe", kaže Otašević.

Pored uzimanja tečnosti, doktor Otašević zdravima savjetuje da izbjegavaju obilne obroke i da budu što češći - nekoliko zalogaja na svaka dva-tri sata.

"Naročiti problem da se izborimo sa vrućinama su dani kada je vlažnost vazduha visoka, jer se tijelo sporije rashlađuje - znojenje ide teže", ukazuje Otašević.

Navodi da je najbolja prevencija briga o zdravlju, što podrazumijeva redovne kontrole kod ljekara.

(B92)

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.