Sat i deset minuta poslanici su raspravljali o važnosti hitnog postupka mogućnosti pomjeranje plaćanja PDV-a za kraj mjeseca.
Denis Zvizdić (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH uputio je u parlamentarnu proceduru Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o PDV-u i zatražio danas da se o ne razmatra po hitnom postupku.
Mira Pekić (PDP) kazala je da je ova kriza zbog pandemije specifična i specifično se odražava i na samu privredu BiH zato što su donesene mjere koje su na privredu imale i indikrektne i direktne posljedice.
“Imamo i najanoviji izvještaj Svjetske banke koji predviđa pad ekonomskog rasta i bruto proizvoda. Ono što mi imamo trenutno u BiH to je pad prihpoda koji je evidentan”, kaže Pekić, te dodaje da se danas možda trebalo raspraljaati o rebalansu budžeta.
Ističe da realni sektor treba dovesti u ravan sa javnim sektorom i ne treba dozvoliti da realni sektor podnese sav teret krize.
“Radnici u realnom sektoru moraju biti u istoj ravni sa radnicima sa javnim sektorom i nerealno je da krizu ne osjeća javni sektor, a sve pada na teret radnicima u realnom sektoru”, objašnjava Pekić.
Što se tiče PDV-a, Pekić kaže da bi pomoć privredi bila da se trajno odgodi plaćanje PDV-a.
“Da budemo ekspeditivni i da to usvojimo sad, plaćanje PDV-a za maj bi bilo krajem juna i opet se vraćamo na istu priču. Problem privrede je likvidnost i tu institucije i vlast bi trebalo da imaju sluha, da pomognu realni sketor jer bez realnog sektora nećemo imati ni prihode u budžetu”, kazala je Pekić te dodala da su neke države u regionu odgodile plaćanje PDV-a.
Rekla je da očekuje od Vijeća ministara da uputi u parlamentarnu proceduru mjere za spas privrede i realnog sektora.
Saša Magazinović (SDPBiH) rekao je da podržava hitnog postupka i namjeru predlagača.
“Želim podsjetiti da je u septembru 2018. godine upućena inicijativa Vijeću ministara zajedno sa 30 hiljada privrednika da se PDV za preduzeća do određenog limita prometa plaća po naplaćenoj fakturi, a ne kao danas unaprijed. Tu inicijativu je prvo odbila UIO BiH, pa onda po njihovom mišljenju i Vijeće ministara. Nakon toga smo uputili inicijativu da se PDV plaća na kraju mjeseca umjesto 10. u mjesecu, što je i danas predmet rasprave. Tada nam je Vijeće ministara preporučilo sljedeće da takav prijedlog njima nije prihvatljiv, jer bi to zahtijevalo izmjene brojnih zakonskih odredbi, te bi se time otežalo poslovanje urednom poreskom obvzniku, te da bi to dovelo do poremećaja u naplati prihoda. To je stav Vijeća ministara iz oktobra 2018. godine. Tad je Zvizdić bio predsjedavajući Vijeća ministara i tada je drugačije razmišljao”, rekao je Magazinović.
Tvrdi da je rješenje negdje na pola, držati budžet stabilnim, ali pomoći privredi.
Ističe da daje podršku Denisu Zvizdiću i da će podržati ovaj prijedlog.
Nikola Lovrinović (HDZBiH), rekao je da neće podržati hitni postupak, ali da se može složiti da ovo bude dobar materijal za nastavak u redovnom postupku.
Rekao je da je Zvizdić kao predsjedavajući Vijeća ministara bio pragmatičan, a da mu se to “danas ne čini da jeste kao poslanik”.
“Molio bi da se Zvizdić još jednom vrati za govornicu i objasni prednosti ovog prijedloga, kako će se pomoći gospodarstvenicima. Ovo je očito problem koji je duže vrijeme prisutan i to treba rješiti na ozbiljan pristup jer hitnost nas može dovesti do nesagledivih posljedica, jer stav minitarstva finansija nije takav”, naveo je Lovrinović.
Denis Zvizdić (SDA), kaže da nije izašao da odgovori na pitanje Lovrinoviću jer iz njegovog izlaganja jasno je da ne razumije problematiku.
Tvrdi da je odlaganje još 90 dana je dobra prilika Vijeću ministara da može djelovati.
“Da smo ranije imali ovakav zakon Vijeće ministara bi imalo instrument bez Parlamenta da pomogne privredi”, kazao je Zvizdić.
Ističe da ovaj zakon ne poništava član 39 zakona o PDV-u ovo je dopuna člana koji daje mogućnost Vijeću ministara da u slučaju pandemije, bilo kojih poremećaja može djelovati.
Nikola Lovrinović (HDZBiH) odgovorio je Zvizdiću da mu je žao, možda ne razumije, ali da je on tu da ga poduči i da bi bilo korektno da kao kolega poduči na primjer da uvjeri poslanike u svrsishodnost prijedloga.
“Neka vam je na čast što ste mi tako odgovorili”, kazao je Lovrinović.
Saša Magazinović (SDP) obratio se Lovrinoviću kazavši mu da mu nije jasno dokle će se stopirati sve progresivne ideje.
“30 hiljada privrednika je podržalo ovaj prijedlog, idite gospodine Lovrinoviću razgovarajte sa vašim prijateljima privrednicima i vidjećete šta misle”, kazao je Magazinović.
Šemsudin Mehmedović (SDA) kazao je da bi bilo dobro dati priliku ovom zakonskom rješenju.
Predrag Kožuč (HDZBiH) kazao je da je znaimljivo da neke kolege imaju monopol na progresivne ideje, ali mogu se složiti sa izlaganjem gospodina Magazinovića da je Zakon od PDV-u jedan od najvažnijih zakona i da nije dobro da se on mijenja po hitnom postupku.
“Mi ovime nadležnost Parlamenta prepuštamo Vijeću ministara i to trajno”, rekao je Kožul.
Enver Bijedić (Socijaldemokrati BiH) kaže da su kompanije pretrpile veliku štetu i izgubile su solventnost i zbog toga je potrebno što prije donijeti ovaj zakon.
Nikola Lovrinović (HDZBiH) javio se opet za riječ i rekao da nema ništa protiv zakona, ali da ga brine procedura.
Damir Arnaut (DF) ističe da je “neophodno vrlo jasno ukazati na to šta su pravi motivi gospodina Lovrinovića”.
“On ovdje konstantno kad god neki poslanik predloži zakon insistira da zakone ne predlažu poslanici nego Vijeće ministara jer HDZ u ovom domu ima pet poslanika, a u Vijeću ministara tri ministra i gdje ima pravo veta. Apelujem na sve zastupnike da zaustave priču da članovi zakonodavnih organa ne treba da predlažu zakone. To je za Monti Pajtona i time ismijavate parlament”, rekao je Arnaut.
Borjana Krišto (HDZBiH), zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH kazala je da slušajući kolege rekla da ne zna čemu ovo vodi, i pitala je li to znači da ako HDZ ima pet ruku u ovom domu, da nema svoj stav, poseno što se taj stav temelji na obrazloženju.
“Mi jendostavno želimo da damo svoj stav. Ovaj zakon u ovom trenutku nema ni jednog razloga da se razmatra po hitnom postupku. Oni koji nemaju promet, nemaju razloga ni da plate”, kazala je Krišto.
Jasmin Emrić (A-SDA) kazao je da se ovdje ne radi o plaćanju poreza na PDV nego o podnošenju prijave, jer obavenzik podnosi prijavu bez obzira da li je obavezan platiti PDV.
“Ovo se odnosi na prijavu, a ne na plaćanje”, kazao je Emrić, te podsjetio da su privrednici u problemima baš zbog ovakvog zakona i dodao da podržava hitni postupak.
Dragan Mektić (SDS) kazao je da će podržati hitnu proceduru, iako bi “bilo bolje da smo imali mogućnost da on dođe nakon svih analiza od Vijeća ministara i da se vidi kako i na koji način da se pomogne privredi”.
Ističe da je “BiH u ekonomskoj krizi i poremećajima u ekonomiji već 20 godina”.
“Ali zato što je to u interesu naših privrednika podržaću hitnost”, kazao je Mektić i dodao da da “privrednici godinama mole dajte nam mogućnost da preživimo”.
Sanja Vulić (SNSD) kaže da je više licemjerno govoriti o brizi za građne a držati zarobljeno 330 miliona evra.
“Ovaj prijedlog zakona o hitnom postupku za mene je farsa obzirom da on nije u skladu sa Zakonom jer je UO UIO BiH taj koji donosi odluku o PDV-u. Ne slažem se sa hitnosti i smatram da je ovo još jedna u nizu političkih potreba za medijskom pažnjom”, kazala je Vulić.
Damir Arnaut (DF) ističe da “sredstva MMF drži blokiranim Vjekoslav Bevanda, kadar HDZ-a BiH i upravo zbog toga SNSD ne smije da podrži rezoluciju o osudi ustaškog režima”.
Snežana Novaković-Bursać (SNSD) kazala je da Zakon i izmjene u sistemu PDV-a imaju prostora da se uređuju, ali “ići na hitni postupak kad imamo veliku mogućnost da poremetimo sisteme, nikome ne treba objašnjavati šta možemo dobiti ovim”.
Predrag Kožul (HDZBiH) kazao je da Bevanda ništa ne blokira nego vodi Ministarstvo finansija.
Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) komentarisala je izlaganje Sanje Vulić koja je rekla da mi ovdje ne treba da donosimo zakone, te podsjetila na član 104. koji kaže da su ovlašteni predlagaći poslanici, Dom, komisije i Vijeće ministara, te da poslanici itekako rade svoj posao kad predlažu zakon.
“Hitnu proceduru određuje jednostanvost zakona i dovoljno je jednostavan ovaj prijedlog da bi se mogao usvojiti u hitnoj proceduri”, kazala je Marinković-Lepić.
Sanja Vulić (SNSD) kazala je da “ona zna zakone i obaveze, te da se ovdje omalovažava Vijeće ministara, te da to neće dozvoliti”.
Na ovu izjavu Vulićeve, reagovala je Marinković-Lepić kazavši da su ovdje “svi istog statusa bez obzira na koji način su ušli u ovaj dom, da li kompenzacijom ili glasovima”.
Takođe, kazala je da se ovdje ne radi o omalovažavanju Vijeća ministara.
“Ovo nije omalovažavanje, ali jeste rad umjesto njih, jer oni nisu uradili šta treba”, poručila je Marinković-Lepić.
Predrag Kožul (HDZBiH) kazao je da želi u raspravi da se vrati u parlamentarne okvire.
Podsjetio je na zakonska rješenja pomoći privredi u pandemiji.
“Tri razine vlasti, što se tiče Federacije BiH, govorićui o FBiH jer tu poznajem bolje stvari. Na razini FBiH imamo korona zakon, a i sve županije su donijele određene odluke koje pomažu gospodarstvu. Te odluke i zakoni se tiču, uglavnom dirketnih poreza. FBiH pokušava svim gospodarskim subjektima na razini FBiH uplatiti doprinose na minimalne plaće, ako oni imaju pad prometa 20 posto. Županije su se uglavnom fokusirale na neto plaće onim gospodarskim subjektima kojima je zabranejn rad”, kaže Kožul.
Ističe da bi se te odluke provele trebaju sredstva, a najveći ido sredstava je iz indikretnih poreza.
“Ovim bi se otežalo ispunjavnaje obaveza svim razinama vlasti koje su donijele mjere i zakone. Gospodarstvo će trpjeti dugoročne posljedice. Pristalica sam ideje da se pitanje indirektnih poreza sagledava na jednoj ozbiljnoj razini po pitanju uklanjanja srednjoročnih i dugoročnih posljedica po gospodarstvo”, kazao je Kožul.
Jasmin Emrić (A-SDA) kazao je da podržava sve inicijative i namjere da se pomogne privredi i privatnom sektoru u BiH.
“Smatram da smo ovo trebali učiniti prije mjesec i više dana, obzirom da je ovdje namjera predlagača da u vremenu prirodne ili druge nesreće pomogne se privrednom i realnom sektoru”, rekao je Emrić, te dodao da su periodi od 90 dana kratki ako se suštinski želi pomoći privredi. Postavio je i pitanje kako će Vijeće ministara donositi odluke ove prirode ako se ne slaže s njima.
Nermin Nikšić (SDPBiH) kaže da je kao i sve ostale mjere i ova prekasno došla na razmatranje, a u formi u kojoj je došla teško da može biti dugoročno rješenje.
Mirko Šarović (SDS), kazao je kako je ovo samo mali korak, te da je o ovome razgovarano mnogo ranije i da smatra da jesu zakasnili, ali da misli da će pravi efekti ove inicijative doći u narednim mjesecima, jer će biti dramatičnih trenutaka koji slijede.
“Moramo se odazvati na zahtjeve privrednika, posebno onih malih, a na vrhu naših prioriteta mora biti briga o ekonomiji i zato podržavam i ovaj mali korak koji je predložio Denis Zvizdić”, kazao je Šarović.
Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) ističe da bi teška posljedica usvajanja ovog zakona bio kolaps.
“Ušli bi u začarani krug. U komplikovanom sistemu niko nije sretan i razumijem motive Zvizdića da se nešto popravi, ali nemojte popravljati jednu stvar da bi pokvarili drugu”, kazao je Stevandić.
Jakov Galić (SP) rekao je da se slaže apsulutno da je ovaj Prijedlog izmjene Zakona o PDV-u značajan, ali “ne u toj mjeri u kojoj to zavrijeđuje da se o tome toliko raspravlja obzirom na činjenicu da nismo sigurni kakve bi posljedice bile”.
“Svi znate da se iz PDV finansiraju institucije i da će pomjeranje uplata dovesti do toga da se dođe do kašnjenja, radim dugo u realnom sektoru i znam šta znači pomjeranje PDV-a, ali isto tkao znam da dođe li do toga da nekom u privatnom sektoru spašava tih 20 dana pomjeranja, njega to neće spasiti sigurno”, kazao je Galić.
Dragan Mektić (SDS), zatražio je pauzu od 15 minuta, tražeći da Zoran Tegletija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH dođe u salu, nakon čega bi trebalo da bude nastavljena rasprava o Izmjenama i dopunama Zakona o PDV- u.