Život i stil
Prevencija i oporavak nakon srčanog udara: Vježbe za zdravo srce Kada se sumnja da pacijent ima akutni infarkt miokarda, prva je dijagnostička pretraga EKG
#

Srčani udar ili akutni infarkt miokarda je odumiranje dijela srčanog mišića zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne ili više koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što je obično posljedica razvijene ateroskleroze.

Srčani udar – akutni infarkt miokarda

Akutni infarkt miokarda konačna je dijagnoza koja se postavlja nakon provedene dijagnostičke obrade pacijenata s radnom dijagnozom, odnosno kliničkom slikom akutnog koronarnog sindroma.

Akutni koronarni sindrom odnosi se na skup kliničkih sindroma uzrokovanih naglim nastankom poremećaja krvotoka u koronarnim arterijama s posljedičnom ishemijom odgovarajućeg dijela miokarda. Obuhvata spektar dijagnoza, od nestabilne angine pectoris i infarkta miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) do miokarda sa ST elevacijom (STEMI).

Srčani udar – čimbenici rizika

Čimbenici rizika se dijele na promjenjive i nepromjenjive.

Na promjenjive čimbenike rizika izuzetno je važno pravovremeno djelovati postupcima primarne i sekundarne prevencije, odnosno promjenom životnog stila i navika.

Promjenjivi čimbenici rizika:

  • tjelesna neaktivnost,
  • upotreba duhanskih proizvoda,
  • nezdrava prehrana,
  • hiperkolesterolemija,
  • dislipidemija,
  • hipertenzija,
  • prekomjerna tjelesna težina i pretilost.

Nepromjenjivi čimbenici rizika:

  • porodica anamneza,
  • dijabetes,
  • dob,
  • spol,
  • rasa i porijeklo,
  • socioekonomski status.

Srčani udar – simptomi i znakovi

Kada se sumnja da pacijent ima akutni infarkt miokarda, prva je dijagnostička pretraga EKG (elektrokardiogram) kojim se snimaju električni potencijali srca te određuje ritam kojim srce kuca.

Na EKG-u STEMI-a (transmuralni infarkt), nalaze se ST-elevacija, blok lijeve grane te moguće postojanje Q-zubaca, dok se na EKG-u NSTEMI-a (subendokardni infarkt) ne nalazi ST-elevacije ni stvaranja Q-zubaca, no nalaze se depresija ST-segmenta ili inverzija T-vala, ili oboje. ST-elevacija kod STEMI-a je neizravni pokazatelj da su zahvaćena sva 3 sloja srca (endokard, miokard i epikard).

Također, u dijagnostičkoj se obradi, uz rutinske laboratorijske testove posebno provjeravaju razine tzv. kardiomarkera (CPK-MB, Troponin I, Troponin T, Troponin C, mioglobin) čije su vrijednosti u krvi kod pacijenata s infarktom miokarda najčešće povišene, piše "Kreni zdravo". 

Ako su EKG i kardiomarkeri pozitivni, najčešće nisu potrebne druge pretrage. Rutinske laboratorijske pretrage su nespecifične i nemaju veliku dijagnostičku vrijednost, no mogu pokazati ubrzanu sedimentaciju eritrocita, povišen CRP ili leukocitozu (povišen broj bijelih krvnih stanica) s pomakom u lijevo.

Radiološke metode najčešće nisu odmah potrebne, no ehokardiografija (ultrazvuk srca) vrlo je važna u procjeni mehaničkih komplikacija.

Kod pacijenata s nespecifičnim ili negativnim znakovima EKG-a i kardiomarkera potrebno je učiniti radionuklidne testove i/ili ergometrijsko testiranje.

Tipičan opis simptoma koji je prisutan u 70-80% slučajeva:

  • Nekoliko dana ili sedmica prije akutnog infarkta miokarda oko polovice pacijenata ima prodormalne simptome u obliku nestabilne angine pectoris, crescendo angine, zaduhe i zamora.
  • Tipičan i vodeći simptom akutnog infarkta miokarda je stenokardija, duboka, substernalna, visceralna bol, po karakteru gotovo identična boli kod angine pectoris, no jačeg intenziteta i dužeg trajanja.
  • Bolesnici umjesto boli, kao simptom, nekada navode težinu, nelagodu ili pritisak u prsištu. Bol je lokalizirana iza prsne kosti ili polazi iz lijevog prsišta i u pravilu se širi u lijevu ili obje ruke, rame i donju čeljust.
  • Bol je „široko“ lokalizirana i može biti popraćena simptomima kao što su malaksalost, mučnina i povraćanje.

20% slučajeva infarkta miokarda su „nijemi“, odnosno asimptomatski ili uzrokuju simptome koji se ne prepoznaju kao bolest. Najčešće je to kod dijabetičara.

U žena se javljaju i atipične senzacije u prsištu u vidu probadanja, dok je starijoj populaciji osnovni simptom zaduha.

Srčani udar – prognoza

Ukupna stopa smrtnosti je 30%, a 50-60% ovih bolesnika umire prije dolaska u bolnicu. Stopa smrtnosti u bolnici je oko 10%. Kod bolesnika s 5 kliničkih karakteristika sa STEMI, smrtnost je 90%.

Smrtnost je veća kod dijabetičara i žena.

Infarkt miokarda – liječenje

Liječenje je usmjereno na ublažavanje tegoba, smanjenje ishemije, ograničenje veličine (obima) infarkta, smanjenje srčanog rada te prevenciju i liječenje komplikacija.

Uz niz lijekova koji se mogu primjenjivati s ciljem stabilizacije stanja pacijenta izuzetno je važno ponovno uspostaviti krvotok u dijelu srca zahvaćenom infarktom.

Vježbe za zdravo srce – terapijske vježbe koje se provode u oporavku oboljelog srca

Izuzetno je važno napomenuti, da se vježbe, kao i druge zahtjevnije aktivnosti, u postupku oporavka provode pod nadzorom i po preporuci stručnjaka, prvenstveno kardiologa i fizioterapeuta, jer je potrebno oprezno dozirati intenzitet te pratiti odgovor pacijenta na vježbu i opterećenje, nerijetko i uz nadzor EKG-a.

Na OVOM LINKU možete pročitati intervju s kardiologom Jasminom Čalukom, koji je tom prilikom za "Face" govorio o utjecaju Covida-19 na srce. 

Ostali članci
FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.