Život i stil
Popodnevni san: Koliko smije da traje da bi bio zdrav? Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol
#

Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki popodnevni odmor dobar te, shodno tome, ne savjetuju odraslima popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unurašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja.

Mayo Clinic piše da je čovjek biološki "programiran" da duži dio noći spava i da u toku dana jednom na kratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13:00 i 15:00 sati opada, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.

 

Drijemanje nudi razne pogodnosti za zdrave odrasle osobe, uključujući:

  • Opuštanje
  • Smanjen umor
  • Povećanu budnost
  • Poboljšano raspoloženje
  • Poboljšane performanse, uključujući brže reakcije i bolju memoriju

Međutim, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je da poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja. Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC). Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta "umisli" da je u stanju dubokog sna što značajno utIče na metabolizam. Zbog toga možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja. Odmorniji, "bistrije" i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu "sporih talasa" nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.