Kada je prije četiri godine europska migrantska kriza punila medijske naslove, unutar EU je vladalo rasulo. S jedne strane su bile one države koje su bile spremne da prime migrante i izbjeglice i integrišu ih u vlastito društvo, dok su s druge strane bile zemlje predvođene desničarskim ksenofobičnim strankama.
Četiri je godine kasnije i postavlja se pitanje koliko se toga zapravo promjenilo?
Grčka se prije četiri godine gušila u migrantima, situacija je bila toliko loša da su Grci u jednom momentu zaprijetili da će potpuno otvoriti granice prema Europi jer nisu bili u stanju da podnesu takvu navalu izbjeglica i migranata. Danas situacija u Grčkoj je za nijansu bolja, prvenstveno jer se Grčka ekonomija malo oporavila nakon fiskalne krize koja je godinama tresla ovu mediteransku zemlju.
Ipak, kao što prethodnih dana možete pročitati na svim svjetskim portalima situacija u najvećem izbjegličkom kampu u Europi je daleko od dobre. Požar koji je zahvatio i progutao veći dio „Morije“ je još jednom natjerao EU da se suoči sa problemom migranata. Da se situacija u ove četiri godine nije značajno promjenila pokazuje primjer Njemačke i Austrije. S jedne strane Njemci su spremni da prime 1500 migranata iz Morije kao i da prihvate maloljetnike, dok austrijski kancelar Kurz otvoreno kritikuje EU zbog prevelike „tolerancije“.
Kurz uporno ponavlja kako je EU napravila ogromnu pogrešku kada su prije četiri godine primali mnogo veći broj migranata nego što to čine danas. Prema austrijskom lideru problem je što je EU postavila opasan presedan i poručila svijetu da su migranti dobrodošli, što svakako nije slučaj za većinu zemalja EU.
Balkan između dvije vatre
Najbolje se vidjelo koliko su migranti „dobrodošli“ na primjerima Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Tri zemlje koje mahom nisu spadale u krajnje destinacije za većinu migranata su na najezdu ljudi mahom iz Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka reagovali krajnje ksenofobično. Sada kada im se pridružila jedna moćna evropska zemlja poput Austrije put migranata ka boljem sutra u EU je postao znatno teži.
Naravno to nisu dobre vijesti za Bosnu i Hercegovinu. Podijeljena EU osobito zemlje koje imaju snažan uticaj na našu državu, znači da će BiH i dalje kuburiti sa migrantima. Bez obzira na informacije koje stižu iz ministarstva sigurnosti, da je priliv migranata smanjen u posljednjih osam mjeseci, to nema nikakve veze sa mjerama koje je naša država uvela. Činjenicu da je priliv migranata u posljednjih osam mjeseci smanjen, objašnjava pandemija koronavirusa odnosno jednostavna istina da je većina granica bila zatvorena i da su količina putovanja smanjila, što je omogućilo graničnoj policiji da nešto efikasnije obavlja svoje dužnosti.
Dok mi strpljivo čekamo na seksi riješenja našeg ministra sigurnosti, realnost je da solucije za problem migranata neće biti dok se lideri Europske unije ne usaglase oko politike prema ovim pridošlicama. U prevodu to znači, da će u sljedećim mjesecima biti još mnogo primjera Lezbosa i Morije. Koronavirus je tu a i zima dolazi, to može značiti samo još težu situaciju i veću humanitarnu krizu na tlu Europe.