Život i stil
Zašto smo češće bolesni tokom hladnih dana? Nedavno istraživanje ispitalo je kako virusi djeluju na različitim temepraturama i količinama vlage
#

Kad dođe do naglog pada temperature i nivo vlage se smanjuje, pa se broj virusa povećava, a imunološki sistem slabi.

"Podaci ukazuju da virusi opstaju i brže se šire na nižim temperaturama, a one im omogućavaju da zaraze veći broj ljudi", rekao je dr Robert Glater iz bolnice Lenoks Hil u Njujorku.

Zajedno s tim hladnije vrijeme može da ugrozi imunološki sistem, povećavajući mogućnost da se bolest razvije.

Postoje čvrsti dokazi da rinovirusi, uzroci većine prehlada, najbolje djeluju na suvom, hladnom vazduhu.

Nedavno istraživanje ispitalo je kako virusi djeluju na različitim temepraturama i količinama vlage.

Istraživači su otkrili da niže temperature i suh  vazduh koji nose povećavaju rizik ljudi od zaraze rinovirusom.

Kada virus prvi put dođe u kontakt s tijelom, tačnije nosom ili grlom, umnožava se kako bi izazvao infekciju. Kada nam temperatura tijela padne, što se događa kada je hladno vrijeme, virusi se lakše razmnožavaju.

"Uz to, niže temperature pružaju virusu gripa zaštitni sloj, što ga čini snažnijim i manje propusnim", objašnjava dr Glater.

Na višim temperaturama virus gubi taj čvrsti sloj i postaje mekši i zbog toga se manje širi.

 "Istovremeno, suv vazduh narušava sposobnost imunološkog sistema da se borbu protiv virusa", rekao je dr Dejvid Katler.  

On smatra da suv vazduh narušava lokalnu imunološku reakciju tijela na prisustvo virusa. 

Osim toga, ekstremna hladnoća prouzrokuje sužavanje krvnih sudova, što dodatno narušava lokalni imunološki odgovor.  Kada je hladno vrijeme, ljudi se više okupljaju u zatvorenim prostorima gdje se virusi brže i lakše šire. U takvim uslovima i obična prehlada i grip su veoma zarazni. 

 "Rinovirusi i drugi virusi tokom niskih temperatura mogu da prežive i do sedam dana u zatvorenim prostorijama, radnim površinama ili na vratima. Virusi se više zadržavaju na tvrdim površinama, metalu i plastici nego na mekim tkaninama", rekao je dr Glater.

Zbog nedostatka sunca i vremena provedenog u zatvorenom prostoru, ljudi imaju manju količinu vitamina D koji pomaže našem imunološkom sistemu da bolje funkcioniše.  

Dr Katler preporučuje da se fokusirate na prevenciju prehlade, a ne da je liječite kada ste već bolesni.   

Prvo, često pranje ruku je obavezno. Klice se šire s osobe na osobu, a pranje ruku može zaustaviti taj prenos.  Drugo, uvijek imajte sa sobom papirne maramice. Istraživanja su pokazala da posjedovanje papirnih maramica smanjuje broj respiratornih infekcija.  Savjesne osobe kašlju ili kijaju u maramicu, a ne u vazduh oko sebe ili ruku, smanjujući šanse za širenje virusa.  Ukoliko ste bolesni trebalo bi da mislite i na druge, i da ih maksimalno zaštitite tokom tog perioda.

FACE TV vijesti u vasem email inboxu. Prijavite se na FACE Newsletter.